Pasulj se skuva duplo brže uz ovaj sastojak: Nije soda bikarbona, a rešava muku svake domaćice

Uz ovu caku ćete brže skuvati pasulj, a da vas stomak posle ne nadima. Rešava muku svake domaćice i skraćuje vreme kuvanja maksimalno.

Nema ništa gore nego kad stavite pasulj da se krčka, prođu sati, a zrno i dalje tvrdo kao kamen. Većina odmah poseže za sodom bikarbonom, ali ona često pokvari ukus i ubije ono najbolje u čorbi. Postoji fora koju su znale stare kuvarice, a koja čini da brže skuvate pasulj bez onog dosadnog potapanja u vodu preko noći.

Tajna je u običnom alkoholnom sirćetu. Iako zvuči čudno, samo jedna kašika sirćeta u prvoj vodi čini čuda za opnu zrna.

Trik uz koji ćete brže skuvati pasulj

Procedura je prosta da prostija ne može biti. Čim pasulj provri u prvoj vodi, dodajte jedan čep sirćeta. Pustite da vri desetak minuta, a onda tu vodu prospite. Primetićete da je pasulj već počeo da „popušta“. Kad nalijete drugu, toplu vodu, on će nastaviti da omekšava neverovatnom brzinom.

Ovaj metod ne samo da pomaže da brže skuvate pasulj, već i neutrališe one materije koje izazivaju nadimanje i težinu u stomaku. Dok soda bikarbona agresivno razbija strukturu i može da pretvori pasulj u kašu, sirće deluje samo na opnu, ostavljajući zrno celim, a unutrašnjost kremastom.

Na kraju kuvanja nećete ni osetiti kiselost, jer ona ispari, a ostaje samo savršeno skuvan ručak za rekordno vreme.

Greška koju svi prave sa solju

Mnoge domaćice, u želji da što pre završe s ručkom, naprave kardinalnu grešku već na samom početku – posole pasulj čim ga stave na ringlu. To je najsigurniji put da vam zrno ostane „staklasto“ i tvrdo, bez obzira na to koliko dugo ga kuvali. So steže opnu, pa čak i ako se unutrašnjost nekako skuva, spolja će uvek pružati otpor pod zubima.

Da biste brže skuvali pasulj, so se dodaje tek na samom kraju, kada je zrno već potpuno omekšalo. Isto važi i za sve kisele dodatke poput paradajz pelata ili soka od paradajza. Ako ih ubacite prerano, kiselina će u kombinaciji sa solju samo produžiti agoniju stajanja pored šporeta.

Rakija kao tajni sastojak

Ako vam se baš žuri i nemate vremena za gubljenje, postoji još jedan stari kafanski trik koji provereno radi.

Uz onu kašiku sirćeta o kojoj smo pričali, u vodu možete dodati i jednu čašicu ljute rakije. Alkohol ubrzava proces razgradnje vlakana u pasulju, a pošto ispari tokom vrenja, niko neće ni primetiti da ste ga koristili.

Da bi proces ubrzali do maksimuma, zapamtite ove ključne stavke:

  • Samo vrela voda

Svaki put kad dolivate tečnost u šerpu, ona mora da ključa, jer hladna voda „šokira“ zrno i vraća vas na početak.

  • So ide na samom kraju

Ako posolite prerano, džaba vam sav trud, jer so steže opnu i ne dozvoljava pasulju da omekša.

  • Dodajte jednu čašicu rakije

Čašica rakije u drugoj vodi je tajna koju kafanski kuvari koriste decenijama da bi sve bilo gotovo u rekordnom roku.

Neki kuvari se kunu i u to da pasulj nikako ne treba nalivati hladnom vodom nakon što prva voda provri. Svaki put kad dodajete tečnost, ona mora biti vrela.

Na taj način ne prekidate proces kuvanja i temperatura unutar šerpe ostaje konstantna. Hladna voda bukvalno „šokira“ pasulj i vraća ga dva koraka unazad, pa onda opet gubite dragoceno vreme dok voda ponovo ne baci ključ.

Kako da izbegnete nadimanje?

Osim što želite da brže skuvate pasulj, verovatno vam je važno i da ne „eksplodirate“ nakon ručka. Upravo to prvo otkuvavanje sa sirćetom rešava veći deo problema sa gasovima. Teški šećeri koji su odgovorni za nadimanje odlaze sa tom prvom vodom koju prospete.

Ako u drugu vodu ubacite i list lovora ili malo kima, napravili ste pravu stvar za stomak.

Neki praktikuju i trik sa šećerom – kašičica šećera u prvoj vodi navodno izvlači toksine bolje od ičega. Ipak, sirće ostaje neprevaziđeno jer direktno utiče na toplotnu obradu i brzinu omekšavanja.

Zašto je bitna vrsta pasulja?

Naravno, ne možemo očekivati čuda ako je pasulj star nekoliko godina. Što je zrno svežije, to ćete lakše uspeti da brže skuvate pasulj.

Tetovac se po pravilu kuva brže od gradištanca, ali uz trik sa sirćetom, razlika postaje gotovo neprimetna. Bitno je samo da šerpa bude dovoljno velika i da pasulj ima prostora da „diše“.

Kada vidite da je tečnost postala gusta, a zrna počela blago da pucaju, znate da je kuvanje gotovo. Tada ide zaprška, ili samo začini ako volite laganiju varijantu, i vaš ručak je spreman.

Bez muke, bez tri sata čekanja i bez sode bikarbone koja ubija i vitamine i ukus.

Uz ovaj trik, pasulj koji se obično mrcvari celo popodne biće spreman za rekordno vreme, a vi ćete uštedeti i struju i živce.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com