U trendu

Italijanska vlada potpisala budžet – na potezu EU

RIM – Italijanska vlada je sinoć stavila potpis na budžet za 2019. godinu, kojim se predviđa povećanje socijalnih rashoda, smanjenje starosne granice za penzionisanje i veći deficit, što će, kako ocenjuje agencija Rojters, verovatno izazvati konfrontacije sa vlastima u Briselu zbog budžetskih pravila EU.

Vlada desničarske Lige i Pokreta „pet zvezdica“ već je ranije izašla u javnost sa fansijskim okvirom za budžet, podigavši ciljani deficit za naredu godinu na 2,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

To je ispod propisa EU prema kojima manjak u državnoj kasi ne sme da bude veći od 3,0 odsto BDP-a, ali je znatan skok u odnosu na ovogodišnji ciljani deficit od 1,8 odsto, čime se unosi nervoza na finansijska tržišta i ignorišu pozivi Brisela Italiji i drugim visoko zaduženim zemljama da deficite postepeno spuštaju ka nuli.

Reagovanje Brisela je do sada bilo ljutito, pri čemu su evropski komesari pretili da će odbaciti budžetski paket pre nego što on formalno stigne na odobrenje, što je pokrenulo „rat rečima“ sa Rimom.

Evropska komisija sada treba da u roku od dve nedelje proceni italijanski fiskalni okvir – poseban dokument iz zakona o budžetu – i mogla bi ga odbije i zatraži od Rima da sastavi novi. Komisija do sada nikada nije preduzela takav korak otkako je dobila ta ovlašćenja 2013. godine, napominje britanska agencija.

Liga i „5 zvezdica“ kažu da neće ustuknuti, tvrdeći da su povećani rashodi budžeta potrebni za podsticanje rasta i suzbijanje rastućeg siromaštva u trećoj najvećoj, ali najsporije rastućoj ekonomiji evrozone.

„Ovaj budžet ispunjava vladina obećanja i drži javne finansije pod kontrolom“, rekao je premijer Đuzepe Konte novinarima nakon sastanka vlade.

Njegove glavne mere uključuju osnovni prihod za siromašne, delimičnu amnestiju za građane koji rešavaju poreske sporove s vlastima i poreske olakšice za samozaposlene.

Evropska komisija kaže da će budžet podići javni dug Italije koji je prošle godine iznosio 131 odsto BDP-a, što je najviši nivo u evrozoni posle Grčke. Komisija takođe odbacuje argument Rima da ovaj budžet može da smanji dug kroz privredni rast.

Italijanski ministar ekonomije Đovani Trija rekao je da veruje da može da objasni Komisiji da Italija mora da poveća rashode kako bi neutralisala usporavanje privrede, ocenivši ciljani deficit od 2,4 odsto kao „normalan“.

Italijanski fiskalni planovi su podigli prinos na domaće državne obveznice, povećavajući troškove zaduživanja državne kase i izazivajući strahovanja od „širenja zaraze“ na prostoru zone evra, ali je Trija odbacio te bojazni.

„Ideja da ovaj budžet može da raznese Evropu je potpuno neosnovana“, rekao je on, navodi Rojters.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar