Jutarnji: Bivše vojne zone u Puli idu u koncesiju
PULA – Za bivÅ¡e vojne zone u Puli – Muzil, SaÄorgianu i Hidrobazu, iduÄe godine Äe biti raspisan javni poziv za pronalazak koncesionara, odnosno investitora.
NajduÅŸa koncesija predviÄena je za Muzil – 99 godina, a po 50 godina za Hidrobazu i SaÄorgianu, piÅ¡e Jutarnji list.
NajveÄa ulaganja oÄekuju se na Muzilu, oko 2,5 milijardi kuna (336,4 miliona evra), u turistiÄke, rekreativne i zabavne sadrÅŸaje, a u Hidrobazu i SaÄorgianu oko 200 miliona (26,9 miliona evra).
Sva ta podruÄja predviÄena su prvenstveno za turizam, a radi se o ukupno 260 hektara drÅŸavnog zemljiÅ¡ta uz more.
Jutarnji navodi da je sve to definisano sporazumom o utvrÄivanju uslova, prava i obaveza za realizaciju projekata Muzil, Hidrobaza, SaÄorgiana koji su danas u Puli potpisali gradonaÄelnik Pule Boris MiletiÄ, ministar drÅŸavne imovine Goran MariÄ i drÅŸavni sekretar u Ministarstvu drÅŸavne imovine Tomislav Boban.
Pulski gradonaÄelnik MiletiÄ je rekao da Muzil neÄe biti zatvoreni rizort i da Äe njegova izgraÄenost biti samo 20 posto, odgovarajuÄi tako na nezadovoljstvo graÄanskih udruÅŸenja koja su se okupila ispred komunalne palate protestirajuÄi protiv koncesije na 99 godina.
Ministar MariÄ je kazao da Äe konkurs za svaku lokaciju iÄi zasebno.
„Muzil je najsloÅŸeniji projekt pa mislimo da Äe on na konkurs iÄi poslednji. Prvi konkurs oÄekujem veÄ za dva do tri meseca, a poslednji za Å¡est meseci“, naveo je on.
DuÅ¡ica RadojÄiÄ iz udruÅŸenja Zelena Istra kaÅŸe da „zdrav razum nalaÅŸe sumnju i oprez kako zbog preteranog oslanjanja na turizam, tako i zbog duÅŸine trajanja koncesija“.
„Ko moÅŸe pretpostaviti Å¡ta Äe se na tako velikom prostoru grada dogaÄati u sledeÄih 100 godina. Kakva dokumentacijska uporiÅ¡ta postoje da su ti projekti isplativi za lokalnu zajednicu i da sluÅŸe javnom interesu?“, pita ona.
Dodaje da je „nakon pljaÄkaÅ¡ke privatizacije, prostor najvaÅŸniji resurs i materijalna vrednost koja nam je kao druÅ¡tvu preostala“.
„I sada se taj poslednji preostali deo druÅ¡tvenog bogatstva privatizuje na toliko dugi rok da Äemo kao druÅ¡tvo i zaboraviti da smo nekad njime raspolagali. Takav se model ‘razvoja’ ne oslanja ni na nove tehnologije, ni na znanje, ni na lokalne preduzetnike, veÄ iskljuÄivo na jeftinu i slabo kvalifikovanu radnu snagu“, poruÄila je RadojÄiÄ.
Napominje da se sporazumima o uslovima, pravima i obavezama za realizaciju projekata SaÄorgiana, Hidrobaza i Muzil utvrÄuje da se radi o ugostiteljsko-turistiÄkim projektima na koje Äe se potroÅ¡iti veliki deo prostornih resursa Pule.
„Radi se o preko 230 hektara priobalja s predviÄenih preko 5.000 novih leÅŸajeva na Muzilu (2.210), SaÄorgiani (1.544), Hidrobazi (1.200)… PredviÄaju se hoteli, kampovi, golf teren, poslovne, trgovaÄke, javne i stambene zone. S obzirom da Äe se raditi o privatnim kompleksima, javnost takvih javnih prostora je tek privid, a moÅŸemo zaboraviti i na druÅ¡tveno-odgovornu stanogradnju, preko potrebnu ovom gradu“, zakljuÄila je ona.
Naknada od koncesije Äe pripasti drÅŸavi i Gradu Puli proporcionalno njihovom udelu u vlasniÅ¡tvu nad zemljiÅ¡tem. U sluÄaju Muzila gotovo celo podruÄje je drÅŸavno, na Hidrobazi je 75 odsto drÅŸavno zemljiÅ¡te, a na SaÄorgiani 55 procenata.
„Iz toga je jasno da Pula i njeni ÅŸitelji neÄe videti znaÄajna sredstva od koncesije, dok se gradska vlast u naÅ¡e ime obavezala da Äe te projekte o naÅ¡em troÅ¡ku izgraditi ili rekonstruisati svu potrebnu infrastrukturu ‘do granice zahvata'“, naglasila je RadojÄiÄ, pozivajuÄi Grad Pulu raspiÅ¡e referendum po tom pitanju.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.