U trendu

Merkel: „Severni tok 2“ ne čini Nemačku zavisnom od Rusije

BRATISLAVA – Nemačka neće postati zavisna od Rusije zbog gasa koji bi se dopremao ruskim gasovodom „Severni tok 2“, izjavila je danas kancelarka Angela Merkel naglasivši da je ključno da se obezbedi da Ukrajina ostane tranzitna zemlja za gas.

„Postajemo li zavisni od Rusije zbog ovog drugog gasovoda? Ja kažem ‘ne’, ako istovremeno sprovedemo diverzifikaciju (izvora snabdevanja)“, rekla je Merkelova na konferenciji za novinare u Bratislavi, gde se sastala sa liderima Višegradske grupe – Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke, javlja Rojters.

Britanska agencija navodi da diplomatski izvori tvrde da Nemačka vrši pritisak na druge evropske prestonice da blokiraju predlog Evropske unije o regulativi za „Severni tok 2“ uoči sutrašnjeg ključnog sastanka, ali da možda neće uspeti da ubedi Francusku, što predstavlja pretnju nastavku izgradnje tog projekta.

Evropska komisija želi da proširi svoju regulativu o unutrašnjem energetskom tržištu na „morske“ gasovode kako se ona pitala i kada je reč o novoj gasnoj vezi ispod Baltičkog mora od Rusije do Nemačke.

Članice EU do sada nisu uspele da se slože u pogledu ovog plana, jer velike države poput Francuske, Italije i Španije nisu spremne da se suprotstave Berlinu koji se protivi nacrtu zakona Evrospke komisije.

Međutim, francusko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je danas da se očekuje da će Pariz podržati revidiranu direktivu o projektu gasovoda „Severni tok 2“, dodajući da radi sa partnerima, uključujući Nemačku, na mogućim izmenama predloženog teksta.

„Cilj revizije direktive o gasu je primena pravila Trećeg energetskog paketa na sve cevovode s trećim zemljama koji ulaze u Evropu. Revidirana direktiva bi se primenila i na projekat ‘Severni tok2′“, rekla je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Anje von der Mel novinarima tokom dnevnog onlajn brifinga, navodi Rojters.

„Francuska namerava da podrži usvajanje te direktive. Nastavljamo rad sa našim partnerima, posebno sa Nemačkom, na mogućim promenama teksta“, dodala je ona.

Izgradnji ovog gasovoda se protive istočnoevropske, nordijske i baltičke zemlje, ali i SAD, koje smatraju da novi cevovod, dužine 1.225 km, drži EU kao taoca Moskve, dok druge, pre svega Nemačka, daju prednost ekonomskim koristima.

Ako predlog EK o gasnoj regulativi dobije dovoljnu podršku od 28 država članica Unije, pregovori o konačnom nacrtu pravila bi mogli da počnu već sledeće nedelje pošto je Evropski parlament već podržao plan.

Za nastavak izgradnje ovog gasovoda je presudno to koliko će brzo regulativa biti usvojena. Ona predviđa stroža pravila za nove infrastrukturne projekte, ali je izgradnja „Severnog toka 2“ u toku, napominje britanska agencija.

Svako kašnjenje u izgradnji gasovoda bi oslabilo poziciju Moskve u pregovorima s Ukrajinom o novom sporazumu o tranzitu gasa posle 2019. godine i stvorilo neizvesnost Gaspromovim partnerima na projektu – nemačkim kompanijama Uniper i Vinteršel, anglo-holandskom Šelu, austrijskom OMV-u i francuskom Anžiju.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.