Novi rekord Komercijalne, zarada za Ε‘est meseci 37 mln evra
BEOGRAD – Komercijalna banka je, nakon rekordne istorijske dobiti od 71 milion evra u 2018., nastavila da niΕΎe uspehe oborivΕ‘i joΕ‘ jedan rekord u prvih Ε‘est meseci ove godine sa zaradom od 4,33 milijarde dinara, Ε‘to je blizu 37 milona evra, kaΕΎe predsednik IzvrΕ‘nog odbora Komercijalne banke Vladimir Medan.
Depoziti Komercijalne banke su poslednjeg dana juna 2019. iznosili 323 milijarde dinara, Ε‘to je meΔugodiΕ‘nji rast od osam procenata, odnosno za 32 milijarde dinara, rekao je Medan u intervjuu za „VeΔernje novosti“.
To se, kaΕΎe, odrazilo i na kapital, koji je 30. juna iznosio 69 milijardi dinara, Ε‘to predstavlja rast od 9,0 odsto, odnosno rast od Ε‘est milijardi u odnosu na isti datum prethodne godine.
„Bez laΕΎne skromnosti moΕΎemo reΔi da Komercijalna banka ostaje stub stabilnosti srpskog bankarskog sektora. Kada govorimo o bilansnoj aktivi, nju smo sa 367 milijardi iz marta 2018. godine podigli na 412 milijardi dinara. MoΕΎemo reΔi da Δe banka i u sedmom mesecu ostvariti dobit od nekih pet milijardi i 100 miliona dinara, kumulativno, tako da se uzlazna putanja koju smo pokrenuli 2018. uspeΕ‘no nastavlja i u 2019“, istiΔe Medan.
Dodaje da je pozitivan rezultat u prvih Ε‘est meseci utoliko znaΔajniji jer je ostvaren uprkos troΕ‘kovima kojima je banka bila izloΕΎena zbog konverzije kredita zaduΕΎenih u „Ε‘vajcarcima“.
„Banka je u trenutku donoΕ‘enja posebnog zakona o ‘Ε‘vajcarcima’ u svom portfelju imala 1.081 kredit i cela konverzija je banku koΕ‘tala oko 800 miliona dinara. S jedne strane, to je za banku bio troΕ‘ak, ali sa druge strane, reΕ‘ili smo jedan veliki problem, veliki pul kredita koji su bil specifiΔni… Mi smo bili izuzetno uspeΕ‘ni i 1.035 klijenata je izvrΕ‘ilo konverziju“, kaΕΎe Medan.
Smatra da je Zakon o konverziji koji je donela Srbija bio izuzetno fer jer su deo troΕ‘ka snosile komercijalne banke, a deo drΕΎava, Δime su se banke, i pored troΕ‘ka, oslobodile dela nenaplativih kredita u svojim portfeljima.
Ε to se tiΔe kreditne aktivnosti, Medan navodi da su na godiΕ‘njem nivou krediti Komercijalne banke porasli sa 141 milijarde dinara na 172 milijarde na kraju jula 2019.
Meru Narodne banke Srbije o smanjenju roka otplate gotovinskih kredita ocenjuje „apsolutno logiΔnom“, jer se, kako objaΕ‘njava, obnavljanje keΕ‘ kredita, s jedne strane, poveΔavalo po iznosu, a sa druge, poveΔavala se roΔnost, odnosno period otplate.
„To je bio siguran put da Δe u jednom trenutku doΔi do problema, tako da je mera NBS sasvim logiΔna da se rokovi povraΔaja i iznos kredita limitiraju“, kaΕΎe Medan i dodaje da Komercijalna banka po tom pitanju nije u problemu jer je u prethodnom periodu postavila neΕ‘to rigidnije limite, upravo zbog elemenata bezbednosti i upravljanja rizicima.
Na pitanje da li moΕΎe doΔi do dodatnog smanjenja kamata na kredite buduΔi da je Euribor i dalje u minusu, a referentna kamatna stopa NBS na istorijskom minimumu, miΕ‘ljenja je da je prostor za to veoma ograniΔen.
„Kada govorimo o naΕ‘em trΕΎiΕ‘tu, dominantno vezanom za evro, moΕΎemo reΔi da ta kamata moΕΎe samo simboliΔno iΔi na niΕΎe. Kada govorimo o Δisto dinarskim kreditima, vidimo da je NBS za dva meseca dva puta korigovala referentnu kamatnu stopu sa tri na 2,75, a potom na sadaΕ‘njih 2,5 odsto, tako da u tom kontekstu moΕΎemo oΔekivati blago smanjenje kamata na dinarske kredite. Ali, kada govorimo generalno o kreditima, prostor za smanjenje kredita je veoma ograniΔen, kamatne marΕΎe su svedene na minimum, tako da teΕ‘ko moΕΎemo oΔekivati da Δe doΔi do znaΔajnijeg pada kamatnih stopa“, zakljuΔio je Medan.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.