Radikalni zaokret EPS, RHE Bistrica na mreži 2030.
BEOGRAD – Internim dokumentom o konceptu zelenog puta „Go green road“ sagledana je mogućnost za radikalan zaokret EPS-a prema zelenoj energiji i dekarbonizaciji, a očekuje se da bi prva revizibilna hidroelektrana Bistrica mogla biti na mreži 2030. godine.
To je za Tanjug izjaio savetnik generalnog direktora Elektroprivrede Srbije Vladimir Šiljkut i istakao da je RHE Bistrica ključna u konceptu zelenog puta.
Predviđeno je, kaže, koje će od starih termoelektrana do 2035. godine izaći iz pogona, kao i koje će nove projekte EPS realizovati.
„Okosnica svega su obnovljivi izvori, vetropark Kostolac 1, čija je izgradnja u toku. Planiramo i Kostolac 2, koji će zahvatiti veće područje i biće daleko veće instalisane snage“, rekao Šiljkut.
Dodao je da EPS planira izgradnju solarnih elektrana na pepelištima termoelektrana koje će izaći iz pogona.
Solari će biti i na pojediničnim kasetama elektrana koje ostaju u pogonu, ali im se neke kasete zatvaraju, jer se tu može raditi remedijacija i rekultivacija i pripremiti teren za solarne panele, objasnio je on.
Trenutno je, kaže, u pripremi EPS-ov projekat da solarni paneli budu stavljeni na krovove proizvodnih objekata te kompanije, što će značiti smanjenje sopstvene potrošnje.
Kako sve više obnovljivih izvora unosi velike i nagle promene u sistemu, jer njihova proizvodnja zavisi od sunca i vetra, pa su varijacije velike neophodne su i nove elektrane da bi bilansirale i balansirale sistem.
“ Da bi se te varijacije mogle uspešno nadomestiti potrebno je da u sistemu postoje elektrane ili drugi izvori koji mogu brzo da reaguju na te promene, i da imaju skladišta energije dovoljnog kapaciteta“, kaže Šiljkut.
Navodi da je rešenje za bilansiranje i balansiranje sistema u izgrađi reverzibilnih hidroelektrana koje mogu brzo da reaguju i imaju sezonska odnosno sedmična skladišta.
„Zelenog zaokreta EPS-a ne može da bude bez izgradnje reverzibilne hidroelektrane Bistrica. Taj projekat je u drugoj fazi razvoja tehničke dokumentacije, trenutno se radi nacrt prostornog plana područja posebne namene, kao i idejni projekat i detaljna studija izvodljivosti“, objašnjava Šiljkut.
Dodaje da se završetak tih poslova očekuje sledeće godine.
„Posle toga kreće sledeća faza pripreme projektne dokumentacije, pribavljanje dozvola, i računamo da bi već 2024. i 2025. mogli da krenemo sa pripremnim radovima. Očekujemo samu RHE Bistrica na mreži 2030. najkasnije 2031. godine“, naveo je on.
Prema konceptu zelenog razvoja EPS-a zatim bi se donela odluka šta dalje.
„Moguća hidroelektrana reverzibilna je Đerdap 3, a alternativa njemu je prirodni nastavak Bistrice, a to je veliki hidro sistem Lim – Zapadna Morava“, kaže Šiljkut.
Navodi da bi se za hidro-sistem gradile tri velike akumulacije i pet novih hidroelektrana, i dodaje da bi to trajno trajno obezbedile energetsku sigurnost i nezavisnost Srbije.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.