Ruska privredno-kulturna delegacija u Srbiji, traže partnere
BEOGRAD – U Srbiji do kraja nedelje boravi privredno-kulturna delegacija ruskog nacionalnog Komiteta za crnomorsku ekonomsku saradnju, a članovi ove misije danas su učestvovali na poslovnom Forumu Srbija-Ruska Federacija u Privrednoj komori Srbije (PKS).
Kako je rečeno na Forumu, postoji značajan prostor za unapređenje saradnje Srbije i Rusije, u okviru Organizacije za crnomorsku ekonomsku saradnju, posebno sa, za naše privrednike ne toliko poznatim delovima Rusije, regionom Sočija i Vladimirske oblasti.
Organizaciju za crnomorsku ekonomsku saradnju – BSEC čine Azerbejdžan, Albanija, Bugarska, Gruzija, Grčka, Jermenija, Moldavija, Rumunija, Rusija, Turska, Ukrajina i Srbija.
Rusi su tradicionalno zainteresovani za proizvode našeg agrara ali žele da ulažu i u naš medicinski, odnosno banjski turizam, a takođe nude saradnju u oblasti savremenih inovacionih tehnologija.
Međutim, delegacija koja u našoj zemlji ostaje do petka, specifična je za razliku od brojnih drugih, jer njene članove čine i predstavnici institucija kulture Rusije koji žele saradnju sa našom filmskom i muzičkom industrijom.
„Rusku delegaciju čini 20 članova, umetnici, istraživači, predstavnici kompanija iz sektora poljopriverde, tehnologija, inovacija…“, navodi direktor predstavništva Trgovinsko industrijske komore Ruske Federacije u Srbiji Vladimir Grišin.
Reč je o ruskom nacionalnom projektu uspostavljanja kulturnih i ekonomskih veza sa zemljama širom sveta.
Pre Beograda, delegacija ovakvog formata posetila je Pariz kaže Grišin za Tanjug.
Potencijal za dalje jačanje saradnje dve zemlje nalazi se novim sektorima saradnje, oblasti proizvodnje biođubriva, ali i u industriji filma.
Na listi gostiju iz Rusije našli su se, između ostalih, i predstavnici Međunarodne akademije za informatizaciju, Saveza zooloških vrtova i akvarijuma Rusije, Crnomosrski međunarodni filmski forum, Filharmonije iz Sočija…
Podaci za osam meseci ove godine govore da je spoljnotrgovinska razmena sa Ruskom Federacijom iznosila je 2,18 milijardi dolara što je za 7,9 odsto više u poređenju sa istim periodom prethodne godine.
Međutim, izvoz iz Srbije je vredeo 661,7 miliona dolara što predstavlja smanjenje od 7,6 odsto.
S druge strane, vrednost uvoza iz Rusije bila je 1,52 milijardi dolara što je više za 16,4 odsto u odnosu na osam meseci prošle godine.
Značajan potencijal za unapređenje saradnje i jačanje veza naše zemlje sa članicama Crnomorskog regiona postoji, ocenjuju u Privrednoj komori Srbije.
Crnomorsko tržište za privredu Srbije predstavlja trećeg po važnosti partnera nakon EU i CEFT-a.
„Mogućnosti za unapređenje i razvoj saradnje sa Crnomorskim regionom su mnogobrojne u ekonomiji, trgovini, turizmu, infrastrukturi i transportu, energetici kao i u kulturi i obrazovanju“, istakla je Milanka Stojaković, rukovodilac Centra za Aziju i Rusku Federaciju u PKS.
Finansijaki konsultant Zoran Mitić ističe banjski turizam Srbije kao nedovoljno iskorišćen sektor naše zemlje zanimljiv Rusima, a koji imaju dugu tradiciju ovakvog vida lečenja.
Globalna industrija banjskog lečenja raste po stopi od 10 do 15 posto godišnje koliko i prihodi u domaćim privatizovanim banjama, te je zadatak, kaže, pronaći nove investitore u ovom sektoru.
S druge strane, iako izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Srbije u prvih osam meseci ove godine čini 36 odsto našeg ukupnog izvoza u RF, dostigao je 237 miliona dolara, što je 6,4 posto manje nego u istom periodu 2018 godine, kada je iznosio 253 miliona dolara.
Potrebno je zato, ocenjuju stručnjaci, iskoristiti i predstojeću posetu predsednika Vlade Ruske Federacije Dmitrija Medvedeva Beogradu, 19. oktobra, kako bi se podstakli razgovori o mogućnostima za dalje jačanje ekonomske saradnje dve zemlje.
Kako je ranije najavljeno, 25. oktobra očekuje se i potpisivanje sporazuma o zoni slobodne trgovine između Srbije i Evroazijske ekonomske unije (EAEU).
Dogovorom oko sporazuma, Srbija je uspela da zadrži povlašćen izvoz na rusko tržište.
To znači da će oko 1.700 privrednika koji posluju, pre svega sa Rusijom i dalje imati mogućnost da robu plasiraju pod povoljnijim uslovima na to tržište.
Prošle godine robna razmena Srbije sa pet zemalja članica Evroazijske unije bila je 3,4 milijardi dolara.
Iz Srbije je izvezena roba vredna 1,1 milijardu dolara, a uvezena u vrednosti od 2,3 milijarde.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.