Smanjena potroĆĄnja hleba po stanovniku
PotroĆĄnja hleba u Srbiji u poslednjih devet godina pala je za 17,97 kilograma po stanovniku, pa se Srbija po tome pribliĆŸili evropskim standardima, izjavio je Älan Akademijskog odbora za selo Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) Branislav Gulan.
On je agenciji Beta kazao da je 2006. potroĆĄnja hleba po stanovniku bila 101,5 kilograma, a devet godina kasnije samo 83,71 kilograma, odnosno smanjena je za 17,53 odsto i za 290 grama je manja od koliÄine hleba koju pojede jedan Nemac.
„Glas koji Srbe bije da jedu najviĆĄe hleba u Evropi odlazi u istoriju“, naglasio je Gulan dodavĆĄi da stanovnici srpskog glavnog grada godiĆĄnje na trpezi imaju 70 kilograma te namirnice, koliko i Austrijanci, dok Nemci imaju 84, a Danci 72 kilograma hleba.
Beogradjani, kako je naglasio, smanjenu potroĆĄnju hleba nadoknadjuju pecivom, kojeg pojedu 10 kilograma godiĆĄnje, dok je konzumacija tog znaÄajno skupljeg proizvoda od ĆŸitarica u nerazvijenim podruÄjima upola manja i u tim krajevima hleb je i dalje dominantna namirnica pa se u juĆŸnoj i istoÄnoj Srbiji pojede 92 kilograma po glavi stanovnika za godinu dana.
Prema reÄima Gulana, struÄnjaci imaju razliÄita miĆĄljenja o tome zaĆĄto je doĆĄlo do tako drastiÄnog pada konzumiranja, nekada najzastupljenije ĆŸivotne namirnice u Srbiji, a medju kojima je jedna da je to signal da je siromaĆĄtvo otiĆĄlo toliko daleko da viĆĄe ni sirotinjska namirnica ne moĆŸe da se priuĆĄti u dovoljnoj koliÄini, dok drugi tvrde da je gradjane naÄin ĆŸivota naterao da batale hleb.
„ObjaĆĄnjenje struÄnjaka je da njive sve viĆĄe obradjuju maĆĄine, tako da se seljaci, a u Srbiji postoji 631.000 gazdinstava, sve manje fiziÄki troĆĄe. To zahteva i manju potroĆĄnju slanine i hleba na njivi, posle teĆĄkog fiziÄkog rada. Nauka tvrdi da se ljudi danas sve viĆĄe hrane u pekari, jer im je to jeftinije nego da naprave ruÄak. To ukazuje da nam je pao ĆŸivotni standard, ali i tempo ĆŸivota je takav da je znaÄajan broj ljudi zbog posla odsutan od kuÄe, pa ne kupuju hleb veÄ jedu van kuÄe. Zato kupuju peciva, koja su Äesto zbog svojih dodataka mnogo nezdravija od hleba“, naveo je on.
Gulan je podsetio da se u Srbiji veÄ pola veka hleb proizvodi uglavnom od pĆĄenice koja se u Srbiji proseÄno seje na 580.000 hektara i donosi rod od oko 2,5 miliona tona zrna godiĆĄnje.
Prema njegovim reÄima, za ishranu stanovniĆĄtva i zalihe potrebno je oko 1,6 miliona tona zrna, pa od ukupne godiĆĄnje proizvodnje u Srbiji za izvoz proseÄno godiĆĄnje ostaje oko milion tona pĆĄenice.
Gulan je naglasio i da hleb spada u najstarije pripremanu hranu naglasivĆĄi da se u Britanskom muzeju u Londonu nalazi hleb star oko 4.000 godina koji je pronadjen uz egipatske mumije koje su se sahranjivale sa hlebom.
On je naveo i da je hleb ju Evropu stigao iz Egipta, preko antiÄkih Grka, dok su Rimljani proizvodnju hleba doveli do savrĆĄenstva i u Rimu su osnovani prvi pekarski cehovi i pekari su dobili zaseban zanat.
U Srbiji je, prema reÄima Gulana, godiĆĄnja meljava pĆĄenice 1,2 miliona tona i od toga se proizvede oko 860.000 tona braĆĄna koje se utroĆĄi za proizvodnju hleba i peciva, neposrednu potroĆĄnju tanovniĆĄtva, testenine, konditorsku industriju i izvoz. Za normalno funkcionisanje, kako je dodao, potrebno je oko 780.000 tona braĆĄna, pa postoji prostor da se poveÄa njegov izvoz.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.