U trendu

'Srbija će biti u grupi zemalja sa stabilnom i niskom inflacijom'

Inflacija bi u Srbiji ove godine trebalo da se zadrži u planiranim granicama od tri odsto, plus-minus 1,5 odsto i nadam se da će je to uvesti u grupu zemalja sa stabilnom i niskom inflacijom, rekla je danas guverner Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković.

Ona je na prezentaciji izveštaja o inflaciji za februar istakla da su ključni rizici za fiskalnu i monetarnu stabilnost uticaji iz okruženja.

„Povećava se divergentnost monetarnih politika vodećih centralnih banaka, a time i neizvesnost njihovog uticaja na globalne tokove kapitala. Iz Srbije su se povukli investitori sa 900 miliona evra koje su ulagali u državne hartije od vrednosti. Srbija je mala i otvorena ekonomija i izložena je pomeranju kapitala“, rekla je Tabaković i dodala da je cena nafte u svetu drugi rizik po finansijsku stabilnost u zemlji.

Ona je istakla da je Srbija sada otpornija na uticaje spolja nego ranije jer je 2016. godine ostvarila dobre rezultate.

Prošla godina je prema njenim rečima završena sa medjugodišnjom inflacijom od 1,6 odsto, fiskalni deficit je smanjen na 1,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), deficit platnog bilansa sa 4,7 na četiri odsto BDP-a, a učešće problematičnih kredita u ukupnim bankarskim pozajmica sa 21,6 na 17 odsto.

„NBS je ublažavala kratkoročne oscilacije kursa evra koje su posledica pritisaka spolja i uticaja sezone“,rekla je Tabaković i dodala da je za centralnu banku podjednako važna kako cenovna tako i fiskalna stabilnost.

Grčke banke se prema njenim rečima ne povlače iz Srbije zbog uslova poslovanja već shodno planovim poslovanja njihovih centrala.

NBS, kako je istakla Tabaković, još nije dobila zatev za izdavanje saglasnosti za kupovinu Alfa banke koju je najavio biznismen i vlasnik MK komerca Miodrag Kostić.

Tabaković je upozorila da odredjene podatke treba koristiti obazrivo kao onaj o rastu zaduženosti Srbije zbog jačanja dolara.

„U četvrtom kvartalu prošle godine dolar je u odnosu na evro porastao za 6,4 odsto i to je spoljni dug Srbije, koji u toj američkoj valuti čini 34 odsto ukupnog duga, povećalo za 443,6 miliona evra. U januaru je, medjutim dolar oslabio za dva odsto, a kako ni svi krediti ne dospevaju u isto vreme, prilikom korišćenja tih podataka to treba imati u vidu“, rekla je Tabaković.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar