U trendu

CEP: Davanje datuma ulaska u EU mač sa dve oštrice

Istraživanje Ministarstva za evropske integracije sprovedeno krajem juna 2017. je pokazalo da bi 49% građana Srbije glasalo za ulazak zemlje u EU, kada bi referendum o članstvu bio održan sutra.

Podrška članstvu u EU se malo povećala od prošlog istraživanja sprovedenog u decembru prošle godine, kada je ona iznosila 47%, ističe se u Centru za evropske politike. Milena Lazarević, programska direktorka CEP-a kaže da, iako mali, “ovaj porast može da se pripiše nešto pozitivnijim okolnostima – pre svega, nije bilo uslovljavanja prilikom otvaranja novih poglavlja, a sa Samita EU – Zapadni Balkan u Trstu poslate su poruke ohrabrenja i podrške zemljama da istraju u svojim naporima da postanu članice EU“.

Budući da je podrška članstvu i dalje ispod 50%, pitanje je da li bi određivanje vremenskog okvira za članstvo pomoglo da proces reformi i usklađivanje sa zakonodavstvom EU teče brže, kao i da li bi to konkretizovanje pomoglo povećanju podrške naših građana ulasku Srbije u EU.  Međutim, ne treba zaboraviti da je EU u prošlosti imala loše iskustvo sa davanjem konkretnih datuma za prijem država u članstvo.

„Davanje konkretnog datuma za prijem države u članstvo može biti pravi mač sa dve oštrice“, smatra Lazarevićeva i dodaje da to sa jedne strane može da da vetar u leđa zemljama i doprinese većem entuzijazmu da se realizuju reforme. A sa druge strane, ako se reforme ne realizuju i kriterijumi za članstvo ne ispune, dolazi do pritiska da se datum pomeri, što se desilo u slučaju Bugarske i Rumunije, čiji je datum pomeren sa 2004. na 2007. godinu. Takva situacija, pak, nije nimalo povoljna ni za EU, a ni za samu državu koja joj pristupa, jer može doći do razočarenja i porasta evroskepticizma među stanovništvom. Zato je od samog datuma mnogo važnija čvrsta politička podrška EU, a unutar zemlje posvećenost ispunjavanju kriterijuma, kao da je datum određen u bliskoj budućnosti“.

Treba imati u vidu da građani najviše reaguju na kontekst u kojem se evropske integracije odvijaju, odnosno na reforme, koje nezavisno od članstva u EU, podržava dve trećine građana, kao i na opipljive koristi koje bi članstvom dobili.

„Ovo je poruka Vladi je da mora više ukazivati na koristi koje Srbija već ima od procesa EU integracija, uključujući i bespovratnu razvojnu pomoć, koja je za period od 2000. do 2015. godine iznosila oko 2.7 milijarde evra, što je čini ubedljivo najvećim donatorom Srbije, ali, kako pokazuje ovo istraživanje, to prepoznaje samo 23% ispitanika“, ističe Lazarevićeva.

Za više informacija o Centru za evropske politike posetite www.cep.org.rs.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar