IzmiĆĄljeno bar sedam-osam priznavanja Kosova
Na spisku drĆŸava koje su priznale jednostrano proglaĆĄenu nezavisnost Kosova ima bar sedam-osam zemalja koje to nikada nisu uÄinile, izjavio je prvi potpredsednik Vlade i ministar spoljnih poslova Ivica DaÄiÄ.
„PriĆĄtina ima neki svoj spisak od 114 drĆŸava, ali sam siguran da se na njemu nalazi bar sedam-osam zemalja koje nikada nisu priznale Kosovo. A siguran sam i da, ako Srbija posveÄeno priÄe ovom problemu, taj broj moĆŸe da padne ispod 100“, rekao je DaÄiÄ za sutraĆĄnje „VeÄernje novosti“.
On je optimista, nakon ministarske konferencije MeÄunarodne konferencije Frankofonije, koja je proteklog vikenda odrĆŸana u Parizu, uprkos tvrdnjama iz PriĆĄtine da je i Madaraskar priznao nezavisnost Kosova, piĆĄu „Novosti“.
„ProveriÄemo sve ovo oko Madagaskara, ali borba traje. SuoÄavamo se sa moÄnim protivnicima i nihovim zaĆĄtitnicima. Zemljama se preti, protestuje se kod svih drĆŸava koje su povukle priznanje, nude im se razliÄite stvari“, rekao je DaÄiÄ.
On je dodao da je razgovarao sa ĆĄefovima diplomatija niza drĆŸava koje nisu priznale Kosovo i njihova pozicija je jasna i Ävrsta.
„Razgovarao sam i sa minstrima nekih zemalja koje su priznale Kosovo i mislim da moĆŸe da doÄe do preispitivanja tih odluka. Naravno neÄu pominjati koje su to zemlje, jer ne bih da pomaĆŸem PriĆĄtini“, kaĆŸe DaÄiÄ.
Upitan koliko je realno da se SAD ukljuÄe u dijalog Beograda i PriĆĄtine, i da li Äe Srbija u tom sluÄaju zvati Rusiju, on je rekao da su SAD uvek bile ukljuÄene u dijalog na posredan naÄin.
„Dok sam ga ja vodio, kada sam bio premijer, uvek je predstavnik SAD u to vreme, navodno sluÄajno, bio u Briselu. Njihova uloga je u nekim momentima bila i pozitivna, kada je trebalo pritisnuti PriĆĄtinu da prihvati odreÄena reĆĄenja. Predlog EU, koji je na kraju podrĆŸao i Boris TadiÄ, bio je da se dijalog prebaci na Uniju. Ako bi se sada menjao format dijaloga, to bi podrazumevalo neku novi odluku. Onda bi i druge zemlje traĆŸile da uÄestvuju, a i Srbija bi imala svoje predloge“, rekao je DaÄiÄ.
Na pitanje hoÄe li predsednik Aleksandar VuÄiÄ sledeÄeg meseca u Moskvi o tome razgovarati sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, on je rekao da Äe se se razgovarati „o svim temama“.
„Srbija ima jasne i principijelne stavove i upravo zbog toga se Äesto nalazimo pod pritiskom. Ali sposobni smo da ih izdrĆŸimo. Rukovodimo se iskljuÄivo sopstvenim interesima. A naĆĄi interesi su da idemo u EU, ali da ne vodimo antirusku politiku. Nikada neÄemo napustiti naĆĄe prijatelje kao ĆĄto su Rusija i Kina“, istakao je ĆĄef srpske diplomatije.
Povodom presude Ratku MladiÄu, on je ocenio da verovatno postoje zemlje koje Äe pokuĆĄati da se u Savetu bezbednosti UN usvoji rezolucija kojom bi se Srbi optuĆŸili za genocid.
„Moram jasno da upozorim da te zemlje, koje bi tako neĆĄto pokrenule, ne mogu da imaju sa naĆĄe strane tretman prijatelja“, napomenuo je DaÄiÄ.
Upitan da li oÄekuje takve pokuĆĄaje iz Sarajeva, on je podsetio da Älanovi PredsedniĆĄtva BiH dolaze u posetu predsedniku VuÄiÄu u prvoj polovini decembra i da se nada da Äemo se viĆĄe okretati buduÄnosti, nego da se bavimo proĆĄloĆĄÄu.
DaÄiÄ se osvrnuo i na status Srpsko-ruskog humanitarnog centra, ocenivĆĄi da je to pitanje primer velike politizacije.
„Treba da bude reĆĄeno kako se inaÄe reĆĄava meÄunarodno prisustvo u skladu sa BeÄnom konvencijom. Kao ĆĄto predstavnici ameriÄkih snaga, NATO ili MeÄunarodnog crvenog krsta imaju odreÄeni status, tako bi to trebalo da bude i sa Srpsko ruskim humanitarnim centrom. Nikada nije bilo reÄi o diplomatskom statusu, veÄ o statusu sluĆŸbenika u ambasadama. Isto ĆĄto piĆĄe i za ameriÄke trupe“, kaĆŸe DaÄiÄ.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.