Udarili u zid: Iznenada pomereni svi rokovi za najvaĹžniji istorijski dogovor na Balkanu
One snage koje su stajale iza agresije na Srbiju i iza proglaĹĄenja laĹžne nezavisnosti PriĹĄtine stvarale su atmosferu da je buducĚnost Srbije uslovljena time da li cĚemo brzo reĹĄiti pitanje Kosova. Sada su ih preduhitrile ozbiljne globalne promene.
Da se neĹĄto novo iza brda valja bilo je jasno vecĚ iz samo jedne paĹžljivo proÄitane VuÄicĚeve reÄenice. âReĹĄenje za Kosovo nije ni na vidiku, ali Bogu se molim da ga makar u narednih deset ili dvadeset godina budeâ, poruÄio je on, oÄigledno ne samo Srbima.
Posle gotovo godinu dana pritisaka na Beograd da koliko do kraja ove, a najdalje do maja iducĚe godine, sa PriĹĄtinom dogovori reĹĄenje za Kosovo koje podrazumeva i pravno obavezujucĚi papir, od te ideje mocĚnih zapadnih centara izgleda da se definitvno odustalo.
To ĹĄto je nagovestio VuÄicĚ u jednoj reÄenici, dan kasnije je u drugoj dovrĹĄila portparolka Evropske komisije Maja KocijanÄiÄ. Nije, reÄe ona, neuspeh ako ne bude dogovora izmeÄu Beograda i PriĹĄtine 2019. godine, kako je naznaÄeno u nacrtu Strategije za Zapadni Balkan. A toliko su pritiskali i toliko im se Ĺžurilo da ceo posao zavrĹĄe do kraja svog mandata, jer cĚe se u maju iducĚe godine u Briselu birati novi sastav Evropskog parlamenta.
JoĹĄ samo pre sedam dana, evropski komesar za proĹĄirenje Johanes Han istakao je da doduĹĄe ne odbacuje nijednu ideju, odnosno reĹĄenje za Kosovo i Metohiju, ali da ceo posao treba zavrĹĄiti do leta naredne godine. OÄigledno da je vaĹĄingtonski Kapitol hil bio i ostao brdo iza koga se sve valja. Potvrdila je to i upravo zavrĹĄena poseta ameriÄkog republikanskog senatora Rona DĹžonsona Beogradu, poĹĄto je prethodno posetio i PriĹĄtinu. U obracĚanju senatora koji predsedava Potkomitetom za Evropu u Senatu SAD nije bilo niĹĄta od postavljanja crvenih linija i rokova.
âMi necĚemo niĹĄta nametati, reĹĄenje mora proizacĚi iz tih razgovora. Razumem zabrinutost ljudi i ta zabrinutost je legitimna zbog opasnosti domino efekta, ali reĹĄenje cĚemo prepustiti rukovodstvu Srbije i Kosova i potom cĚemo to reĹĄenje razmotriti i izraziti naĹĄ stav i potencijalnu zabrinutost po pitanju istogâ, naveo je DĹžonson.
Otkud ta promena i ťta ona moĹže da znaÄi Srbima i zvaniÄnom Beogradu? Prema oceni analitiÄara Centra za razvoj meÄunarodne saradnje Dragomira AnÄelkovicĚa, Srbija je time dobila vecĚi manevarski prostor da doÄe do kompromisnog reĹĄenja.
One snage koje su stajale iza agresije na Srbiju i iza proglaĹĄenja laĹžne nezavisnosti PriĹĄtine stvarale su atmosferu da je buducĚnost Srbije uslovljena time da li cĚemo brzo reĹĄiti pitanje Kosova, kaĹže sagovornik Sputnjika, koji napominje da su ih, meÄutim, preduhitrile ozbiljne globalne promene.
âPrvo, Zapad gubi ono ĹĄto je imao â opĹĄtu dominaciju, a drugo, na samom Zapadu, od Amerike do Evrope, sve su jaÄe snage koje osporavaju tu politiku koja je dovela do agresije na Srbijuâ, tvrdi AnÄelkovicĚ.
On, meÄutim, nema dilemu da te snage pre svega zbog svojih interesa Ĺžele da prikaĹžu kosovsku politiku kao pogreĹĄnu. Umesto jednog mondijalistiÄkog koncepta koji je dugo zagovaran, one, kako objaĹĄnjava, Ĺžele suverene drĹžave, jaÄanje identiteta evropskih zemalja i Amerike.
âNecĚe, naravno, napraviti radikalan diskontinuitet, jer se to na Zapadu olako ne Äini, ali cĚe mnogo manje podrĹžavati Albanceâ, istiÄe sagovornik Sputnjika.
Upravo to je, smatra AnÄelkovicĚ, teralo albanske lobiste da probaju da isforsiraju reĹĄenje i poĹĄto u tome nisu uspeli, naĹĄli su se pred zidom.
âSvesni su da dalja priÄa o tome da moramo neĹĄto brzo da reĹĄavamo ne pije vodu i da niko u Beogradu u to ne veruje. Tako da ovo ĹĄto se sada dogaÄa jeste rezultat i promena na Zapadu i promena u svetu i, s druge strane, politike Beograda koja se pokazala kao dosta veĹĄtaâ, naglaĹĄava ovaj analitiÄar.
On primecĚuje da Beograd nije ulazio u konfrontacije i nije odbijao da ide ka sporazumu.
âA, opet, razvukli smo proces tako da do sporazuma ne doÄe na naĹĄu ĹĄtetu, a jedino to su Ĺželeli Albanci u PriĹĄtini i njihovi lobisti na Zapaduâ, kaĹže AnÄelkovicĚ.
Na pitanje ĹĄta cĚe ta nova situacija znaÄiti za Srbiju, sagovornik Sputnjika odgovara da je sada otvoren prostor da u narednom periodu probamo da doÄemo do nekog kompromisa bez opterecĚenja, ĹĄto je za nas dobro, a za Albance loĹĄe.
âOni su mislili da cĚe dobiti sve, a sve mogu da dobiju samo ako nas neko slomi. Ako nas ne slomi, onda cĚemo videti u narednim godinama do Äega cĚemo docĚiâ, istiÄe ovaj analitiÄar.
Prema njegovom miĹĄljenju, u krajnjoj liniji vaĹžno je da ne ratujemo, a traĹžicĚe se neki model suĹživota kao ĹĄto to rade Turci i Grci na Kipru i na drugim globalnim taÄkama gde postoje ĹžariĹĄta.
âSamo je bitno da ona ne prerastu u ratna ĹžariĹĄta. Ako Albanci ne budu imali podrĹĄku da tako neĹĄto urade, mislim da se necĚe izazvati problemâ, ocenjuje AnÄelkovicĚ.
Da su poruke onih koji se pitaju dobro protumaÄene i ozbiljno shvacĚene bilo je jasno vecĚ i iz reagovanja kosovskog predsednika HaĹĄima TaÄija koji je priznao da su ĹĄanse za postizanje konaÄnog sporazuma sa Beogradom minimalne i gotovo nemogucĚe, ali da vredi pokuĹĄati.
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.