U trendu

Zahtev da Beograd prizna navodne zločine na Kosovu – skupljanje političkih poena

Usvajanje nacrta rezolucije kojom bi se od Beograda tražilo da prizna navodne zločine počinjene na Kosovu pre 20 godina je stranačka inicijativa za pridobijanje političkih poena, smatraju prištinski analitičari.

Oni ističu, da iako su se svi politički subjekti pridružili ovoj inicijativi, ona je, kažu, zakasnela i ne može da proizvede pravne posledice.

Inicijativa je došla od predsedika parlamenta Kadri Veseljija, a njegov zamenik u Demokratskoj partiji Kosova, Arsim Bajrami, takođe smatra da je ona zakasnela.

Iako je, kaže Bajrami, ova inicijativa legalna i legitimna, došla je prekasno, a mogla je biti pokrenuta mnogo ranije.

„Iako je to legitimna i legitimna inicijativa, sada je kasno. Mislim da je takav proces trebalo da bude završen mnogo ranije, jer je sada 20 godina od kada su ti zločini počinjeni, i nije trebalo toliko dugo čekati “, rekao je Bajrami za prištinsku Kohu.

Bajrami se, kaže, nada da će inicijativa rezultirati konkretnim akcijama, a što se njega lično tiče ističe da ne želi da se, kako je rekao, „nosi sa ovim bolnim delom kosovske istorije“.

I Ehat Miftaraj iz Kosovskog instituta za pravdu, ovaj ceo proces vidi kao „političku igru“.

On je za Kohu rekao da je intervencija NATO “99. bila upravo da zaustavi, kako tvrdi, zločine Srbije na Kosovu i u tom smislu, smatra, nije potrebno dokazivati međunarodnoj zajednici da je navodnih zločina bilo.

„Takvu inicijativu vidim kao političku igru koja u praksi ne proizvodi nikakve pravne posledice“, naveo je Miftaraj.

Dodao je da su prištinske institucije 20 godina „pokušavale i kažnjavale zločine radnim grupama“, ali prema njegovim rečima, ništa od toga nije urađeno pa je, kako kaže, „kriminalcima ponuđena puna amnestija“.

„Nažalost, 20 godina politika ratnih zločina se istražuje, presuđuje i kažnjava u radnim grupama, ad-hoc komisijama, rezolucijama, političkim izjavama, ali u praksi je to pitanje zanemareno pa je kriminalcima i srpskoj državi ponuđena puna amnestija“, naveo je.

Međutim, poslanik najuticajnije opozicione DSK i član ad-hoc komisije za priznavanje navodnog genocida na Kosovu, Armend Zemaj, izjavio je da se nada da će rezolucija postići politički i pravni uticaj kako bi Srbija priznala navode zločine na Kosovu.

On je za Kohu rekao da ta stranka podržava ovu inicijativu.

Koha je u štampanom izdanju objavila nacrt pomenute rezolucije u koju je, kako navodi, imala uvid.

U tom dokumentu stoji da „Srbija mora da prihvati izvršenje genocida tokom 1998-1999 na Kosovu, da sarađuje i kazni kriminalce, te na taj način nadoknadi štetu proizašlu iz genocida“.

Rezoluciju je nedavno sastavila ad hoc komisija Skupštine Kosova, a očekuje se da će ovaj dokument biti odobren od nadležni komisije ove sedmice i potom prosleđen na odobrenje parlamentu.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.