Crnogorci hteli da napadnu – Amerikance!
U poslednjem trenutku izbegnuta verovatno najveća bitka na Jadranu…
Prošlo je nekih 19 godina otkako je izbegnuta najveća bitka na Jadranskom moru u novijoj istoriji.
Prema pisanju crnogorskih Vijesti, tada najmoćnija jedinica jugoslovenske ratne mornarice — 18. Flotila raketnih brodova — planirala je da isplovi i da napadne NATO snage koje su 24. marta 1999. godine započele napad na SR Jugoslaviju, tada Federaciju Srbije i Crne Gore.
Novinari Vijesti dobili su dokument pod nazivom „Zapovest za odbranu br. 2“ od zapovednika 18. Flotile, viceadmirala Jovana Grbavca.
Grbavac je u to vreme bio na čelu jedinice u kojoj je komandovao najmoćnijim jugoslovenskim plovilima.
Reč je o dvema raketnim fregatama tipa „Kotor“, raketnu fregatu tipa „Koni“, četiri raketne topovnjače tipa 401 i dva stara raketna čamca klase „Osa“.
Iako je to bila najmoćnija jedinica ratne mornarice tadašnje Jugoslavije, pred njima je bilo šezdesetak brodova NATO-a, tri podmornice i oko 280 aviona, te još šezdesetak borbenih helikoptera na tim brodovima.
Plan, sadržan u pomenutoj naredbi bio je gotovo ludački hrabar. Dva raketna čamca trebalo je da isplove iz Boke i nedaleko od obale uključiti autopilote, te se zaputiti prema NATO-ovoj floti. Posada bi se nakon uključivanja autopilota prebacila na prateće glisere i tako izbegla sigurnu smrt.
„Raketni čamci bi u tankovima imali goriva za oko sat vremena vožnje, a u punoj brzini nalikovali bi protivniku kao da provode manevar raketnog napada. Tako bi se pažnja protivnika usmerila na te stare i za nas manje bitne brodove, a za to vreme bi naše prave snage s kojima smo želeli izvršiti raketni udar po NATO plovilima završile razvoj i postavile se u poziciju za napad“, ispričao je Grbavac Vijestima.
Do napada na kraju nije došlo jer Grbavčevi nadređeni na kraju nisu odobrili takav plan.
Čak i da je diverzija potpuno uspela, jugoslovenski brodovi teško bi došli u odgovarajuću poziciju za napad.
„Morali bismo da plovimo punom brzinom najmanje sat vremena do napada. Velika verovatnoća otkrivanja i uništenja naše podmornice pre izlaska na pozicije plotuna u mala tehnička pouzdanost podmornice, osnova su odluke da ne pošaljemo P-831 na zadatak“, kazao je Grbavac.
Vijesti
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.