Crnogorski juriš na Moskvu: Što nisu uspeli Napoleon i Hitler, sada planira Milo

Vijest da Crna Gora kao članica NATO-a prvi put šalje svoje vojnike na granicu sa Rusijom sa nevjericom je prihvaćena u Crnoj Gori. Potpredsjednik Demokratske srpske stranke Matija Nikolić kaže da je prije dvije godine upozoravao na takvu mogućnost uz ocjenu da je reč o sramnoj i neustavnoj odluci sa nesagledivim posledicama.

Vojska Crne Gore uputiće jednog štabnog oficira i pješadijsko odjeljenje u okviru kontingenta Oružanih snaga Republike Slovenije pod komandom Oružanih snaga Kanade, u okviru borbene grupe koja je stacionirana u Letoniji. To je odlučeno na jučerašnjoj sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost Crne Gore kojom je presjedavao Milo Đukanović.

Crnogorski predsjednik ovu odluku najavio je dan ranije tokom konferencije za medije prvog dana godišnjeg samita NATO-a u Briselu, kada je poručio da će „Crna Gora svakako doprinijeti politici odbrane i odvraćanja time što će učestvovati u snagama Alijanse u Letoniji zajedno sa Slovenijom pod komandom Kanade“.

On je takođe još jednom potvrdio snažnu posvećenost Podgorice „svim obavezama i pravima koje proističu iz punopravnog članstva u NATO-u“, iako, kako je rekao, „o tome postoji nerazumijevanje u jednom dijelu domaće i nama susjedne javnosti“.

Potpredsjednik Demokratske srpske stranke Matija Nikolić prisjeća se da je njegov govor od prije dvije godine, kada je na jednom anti-NATO skupu u Tivtu predvidio da je epilog ulaska Crne Gore u NATO slanje naših vojnika na bratsku Rusiju od publike dočekan u čudu. „Kao da je izgovorena najstrašnija jeres. Kao da su od tog trenutka i vazduh i zemlja i more bili zagađeni nečim najgorim što se moglo zamisliti, ali morao sam da upozorim“, evocira Nikolić.

On ipak za Sputnjik ističe da su „odluke o slanju crnogorskih vojnika u Letoniju kako bi prijetili Rusiji, kao i na Kosovo i Metohiju kako bi prijetili Srbiji, sramne, nelegitimne, i neustavne“, te da nemaju podršku ogromne većine crnogorskih građana.

„Podsjetiću da je odluka o ulasku Crne Gore u Sjevernoatlantsku alijansu donesena u parlamentu, a ne na referendumu. Podsjetiću i na riječi crnogorskog premijera da odluku o priznanju Kosova nije podržalo čak 80 odsto građana Crne Gore. Odluku o slanju crnogorskih vojnika na rusku granicu mislim da ne bi podržalo ni deset odsto stanovništva. Takođe, današnja vlast koja donosi ovako katastrofalne odluke u Skupštini Crne Gore i pored ogromnih pritisaka i ucjena ima većinu od samo jednog ili dva poslanika“, kaže Nikolić.

Naš sagovornik sa žaljenjem primjećuje da nije slučajno da su crnogorske vlasti odluku o slanju vojnika u Letoniju u okviru NATO aktivnosti obuzdavanja Rusije, preuzele na isti dan kada je na Cetinju 1941. godine prihvaćeno rasparčavanje Jugoslavije i okupacija Crne Gore.

„Ta kvislinška tvorevina čiju je ideologiju skoro u potpunosti preuzela današnja vlast trajala je samo jedan dan i uništena je čuvenim trinaestojulskim ustankom u Crnoj Gori. Danas vlast na Petrovdan daje predlog koji je podjednako sraman kao i priznanje lažne države Kosovo“, smatra Nikolić i dodaje da građani Crne Gore moraju upozoriti aktuelnu vlast da se urazumi i ne čini „najveću grešku od kada je Crne Gore“.

„Rusija je naša bratska država i naš bratski narod. Rusija je oduvijek pomagala Crnu Goru i ovakav postupak se može okarakterisati samo kao nezahvalan i licemjeran čak i u očima onih za čiji račun crnogorski vojnici odlaze da prijete Rusiji. Rusija nije nikog napala, a i da jeste vjerujem da bi Crna Gora trebalo da bude poslednja koja šalje svoju vojsku na Rusiju“, kaže Nikolić.

Posebna priča je što je, kako kaže, u pitanju „neprijateljski čin i što se na ovaj nači Crna Gora uvlači u sukob između NATO-a i Rusije sa ozbiljnim i nesagledivim posledicama. „To što nas vlast postavlja na pogrešnu stranu je jedno. To što imamo tako moćnog protivnika je sasvim drugo. Znaju li uostalom Crnogorci koji će eventualno poći na granicu sa Rusijom da idu da porobe zemlju koju niko nikad nije porobio“, zapitao se Nikolić u razgovoru za Sputnjik.

Pored činjenice da Crna Gora kao članica NATO-a šalje vojsku u Letoniju kako bi je odbranila od tobožnje ruske prijetnje, dodajmo i interesantan detalj: da je u samoj Letoniji nedavno pod pritiskom američkih vlasti pokrenuta istraga o učešću letonskih banaka u navodnom državnom udaru u Crnoj Gori, pa se postavlja pitanje ko tu sada koga više štiti od Rusije? Da li Crna Gora Letoniju, ili pak Letonija Crnu Goru?

(Sputnjik)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.