U trendu

Đukanović se obrušio na Moskvu

Prvi put predsednik Demokratske partije socijalista (DPS) i bivši premijer Milo Đukanović prozvao je Moskvu za umešanost u pripremi navodnog državnog udara 16. oktobra za vreme parlamentarnih izbora u Crnoj Gori.

Istina, Đukanović je dok je bio premijer u nešto blažoj formi optuživao Moskvu za umešanost u pripremi „krvoprolića podgoričkim ulicama”, odnosno, „kako bi ostvarila pojačani uticaj na Balkanu”, ali nikada to nije javno adresirao kao što je to učinio na političkom aktivu partije u Nikšiću.

„To je bio pokušaj koji je generisan od strane aktuelne moskovske politike koja želeći da ostvari pojačan uticaj na Balkanu želi da, zapravo, namiruje svoje račune sa zapadnim partnerima ili protivnicima, zavisno od vremena u kojem to gledamo, pre svega sa Evropom i Amerikom”, rekao je Đukanović.

On je ocenio da se „taj pokušaj nije mogao izvršiti bez pomoći domaćih izviđača”.

„U crnogorskim političkim redovima deo političkih struktura, prevashodno okupljen oko politike Demokratskog fronta, iznajmljen od inostranih političkih centara stavio se u funkciju rušenja Crne Gore i njene budućnosti”, naveo je on. „Ono što je još gore jeste da to rade bez imalo stida, ističući s ponosom ta svoja putovanja, sve svoje komunikacije, svu prošnju para u kojoj su bili pre nekoliko dana u Moskvi, sa namerom da obezbede dodatne fondove kako bi završili posao koji nisu završili 16. oktobra.”

Poruka Đukanovića i optužbe na račun Rusije i lidera Demokratskog fronta se među opozicijom tumače kao „pojačana nervoza ka Rusiji nakon usporenosti nove američke administracije da primi Crnu Goru u NATO”.

Opozicija okupljena pod okriljem DF javno je saopštila da je vlast i Đukanovića „posebno iznervirala nedavna izjava sekretara predsednika Rusije Dmitrija Peskova”, koju su preneli crnogorski mediji, a koji je poručio:

„Odnos Ruske Federacije prema daljoj ekspanziji NATO-a na istok je dobro poznat, mi smo protiv.”

Nakon što je Evropska unija uvela sankcije Rusiji, toj meri se prva pridružila Crna Gora koja nije članica evropske porodice. Takav postupak zvanične Podgorice loše je prihvaćen među Crnogorcima koji vekovima u Rusiji vide brata i spasitelja, dok ga je zvanična Moskva oštro kritikovala.

Cela opozicija javno poručuje da će, osvajanjem vlasti, odmah ukinuti sankcije Rusiji, jer je „to protiv volje pravoslavnog naroda Crne Gore i njene ekonomije”. Ono što je opozicija ostala dužna prilikom ovog obećanja jeste – kada će ona osvojiti vlast ako se zna da to ne uspeva skoro tri decenije, kao ni na nedavnim parlamentarnim izborima.

Rusija je prošlog leta produžila embargo na uvoz crnogorskih poljoprivrednih proizvoda koji će trajati sve do kraja decembra ove godine. U 2014. godini, 25.000 dolara iznosio je uvoz voća i povrća iz Crne Gore u Rusiju.

Od tog trenutka crveno svetlo je i za uvoz govedine, svinjetine, peradi i mesnih prerađevina, ribe i ostalih plodova mora, sireva, mleka i drugih mlečnih proizvoda, voća, povrća i orašastih plodova.

Autor: Novica Đurić, Politika

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.