U trendu

Grci danas glasaju na prevremenim parlamentarnim izborima

Grci glasaju danas na trećim izborima ove godine, na kojima će birati vladu koja treba da vodi zemlju u sprovođenju novog programa međunarodne pomoći.

Ove godine su pored prevremenih parlamentarnih izbora u januaru Grci imali i referendum u vezi s merama štednje. Grčka je od 2009. godine četiri puta izlazila na parlamentarne izbore i izmenila je šest vlada.

Levičarska Siriza bivšeg premijera Aleksisa Ciprasa, koja je obećala da će sprovesti mere štednje da bi zemlja dobila više miliona evra pomoći, neznatno je ispred suparničke Nove demokratije desnog centra, pokazuju poslednje ankete.

Ankete koje su pokazala da je dva dana pre izbore veliki broj od 9,9 miliona glasača bilo neopredeljeno ili bi moglo da apstinira, ukazuju da pobednik neće imati dovoljno glasova da sam formira vladu.

Prema anketama nijedna stranka nije ni blizu nivoa potrebnog za parlamentarnu većinu od 151 mesta u parlamentu od 300, čak i sa bonusom od 30 mesta koja se daju pobedniku, i da će biti potrebna tropartijska koalicija. Do koalicije bi vrlo lako moglo da se dođe uz pomoć dve male centrističke proevropske stranke.

U parlament bi moglo da uđe devet stranaka, uključujući ultradesničarsku Zlatnu zoru, koja je na poslednjim izborima bila treća po broju glasova i još se kotira dobro.

Prevremeni izbori organizovani su kada je Cipras (41) podneo ostavku jedva sedam meseci od početka svog četvorotodišnjeg manda posle pobune unutar njegove Sirize zbog političkog zaokreta i prihvatanja rezova potrošnje i podizanje poreza, zahtevi međunarodnih kreditora da bi dali Grčkoj neophodnu pomoć da ne uđe u bankrot.

Cipras je pobedio na januarskim izborima uz obećanje da će ukinuti takve mere koje su bile prihvaćene uz dva prethodna programa pomoći Grčkoj. Njegov argument je bio da nema izbora nego da prihvati zahteve evropskih kreditora da bi dobio treći plan pomoći Grčkoj, trogodišnji paket od 86 miliona evra.

Bez trećeg plana pomoći Grčka koja se oslanjala na međunardnu pomoć od 2010, bila je suočena bankrotom i potencijalno katastrofalnim izlaskom iz evrozone.

Mnogi glasači danas upravo razmišljaju o tome kada daju svoj glas, o opasnosti da zemlja bude izbačena iz evrozone i moguće i same Evropske unije.

Pravo pitanje na ovim izborima jeste hoće li pobednik moći da izdrži na vlasti duže od Sirize, koja je vladala sedam meseci, navodi agencija AP.

Kampanja Ciprasovog glavnog rivala, Vangelisa Meimarakisa šefa Nove demokratije koncentrisana je na vraćanje stabilnosti zemlji. On je prikazao Ciprasa ka nepredvidivog, neiskusnog političara koji je vodio zemlju do potencijalne katastrofe i uveo oštre bankarske restrikcije da bi sprečio masovno podizanje novca iz banaka.

Kampanja Sirize koncentrisana je na odbacivanju stare učmale i često korumpirane politike.

Vlada koja bude proizašla iz ovih izbora neće imati mnogo vremena za bacanje. Kreditori treba da razmotre napredak reformi u okviru plana pomoći već idućeg meseca, a vlada treba takođe da pripremi budžet za 2016. godinu, izmeni penzioni sistem, podigne niz poreza, uključujući i porez na poljoprivrednike, sprovede privatizacije i spoji sredstva socijalne zaštite.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar