U trendu

Guverner HNB: Evro spas od krize, ali dug put do Evrozone

SAVUDRIJA – Hrvatska bi od 1. januara 2023. godine trebalo da postane članica Evrozone, pa će evro zameniti kunu, a guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić kaže da to donosi veliku ekonomsku korist zemlji i napominje da je, budući da je Hrvatska pripreme za Evrozonu počela 2017, a članica postaje 2023, jasno koliko će za taj korak biti potrebno zemljama kandidatima, pa i Srbiji, kada postanu članice EU.

U intervjuu za Tanjug, Vujčić kaže da ulazak u Evrozonu znači veliku ekonomsku korist, jer je Hrvatska već jako “evroizirana” zemlja, ističući da ne očekuje velika poskupljenja nakon što evro zameni kunu.

“U ovom trenutku je 123 odsto vrednosti BDP-a pritivvrednost duga u evrima, svih sektora, države, privrede i građana. Kada uvedemo evro, taj dug, koji je u ovom trenutku u stranoj valuti, postaje domaći dug. Rizik od deprecijacije koji bi mogao uticati na rast tog duga, nestaje, a Hrvatska postaje sigurnija destinacija za investicije, a efikasnost poslovanja postaje bolja”, rekao je Vujčić, koji učestvuje na skupu “Strateški ekonomski razgovori” u Istri.

On je naglasio da je za malu, otvorenu ekonomiju, poput Hrvatske, bolje da bude u Evrozoni, nego van nje.

“Videlo se to i za vreme velike finanasijske krize, i pandemije 2020, a vidimo i danas sa ratom Rusije i Ukrajine, jer su zemlje koje nisu u Evrozoni ili nisu na putu ka Evrozoni, već značajno podigle kamatne stope, a verovatno će morati i više kada Evropska centralna banka te stope podigne, što nije slučaj za zemljama Evrozone”, rekao je Vujčić.

Na pitanje očekuju li građane dodatna poskupljenja, nakon što “kuna ode u istoriju”, kaže da iskustvo drugih zemalja, njih 19 koje su uvele evro, pokazuje da je u svima došlo do malog povećanja cena u godini u kojoj je ta valuta uvedena, ali je, od zemlje do zemlje, to bilo od 0,2 do 0,4 odsto inflacije.

“To znači da dolazi do manjeg povećanja, ali ne do značajnog skoka cena. Pogotovo to danas nije značajno kada cene iz drugih razloga rastu mnogo više”, kazao je on.

Vujčić je pojasnio da je Hrvatska suštinski započela pripreme za ulazak u Evrozonu 2017.godine , kada je predala Evrostrategiju prelaska na evro, koja je usvojena godinu dana kasnije, a najznačajniji korak je bio ulazak u Mehanizam deviznog kursa, 2020, za šta je zemlja morala da ispuni određene uslove.

“Morali smo izaći iz postupka prekomernog budžetskog deficita, što smo učinili još 2017. godine, zatim iz procedura preteranih makroekonomskih neravnoteža, što je učinjeno 2019, da pojačamo okvir borbe protiv pranja novca, uz zadovoljavanje strukturnih kriterijuma, da bi smo u oktobru 2020 ušli u Evropsku bankarsku uniju”, rekao je on.

Na pitanje koliko bi Srbiji, kao zemlji kandidatu, bilo potrebno da postane članica evrozone, kad postane članica Unije, kaže da su sada svi pred istim izazovom, rastom inflacije, budući da ga uzrokuje “talas koji diže sve barke”.

“To će biti značajan izazov, monetarne politike će morati da se zaoštravaju, a male otvorene ekonomije, zavise od Evropske centralne banke. Hrvatska je ušla u EU u julu 2013. i glavno je bilo da ne budemo u procesu prevelikog budžetskog deficita. Ukoliko nema velikog budžetskog deficita, ni prekomerne makroekonomske neravnoteže, onda se može početi pristup Evrozoni. Mi smo počeli 2017, ako uđemo 2023, to govori kakav je otprilike put do ulaska”, rekao je Vujčić.

On je napomenuo da je Hrvatska morala da ispuni više uslova od drugih, budući da su oni pooštreni kao posledica dužničke kirze u samoj EU, 2011. i 2012.godine, a na pitanje da li će možda biti i nekih novih kriterijuma, zbog ukrajinske krize, za potencijalne nove članice, kaže da je prerano za odgovor na to pitanje.

“Ova kriza je dovela do ujedinjenja Evrope oko nekih bitnih stvari, a da li će to voditi daljoj reformi institucija Evrope.. Možda i da, možda se stvori politički momentum za to, ali je prerano za tu ocenu”, rekao je Vujčić.

Poslednju reč o tome da li će Hrvatska postati i zvanično članica Evrozone, daće Evropski savet u julu ove godine.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.