Ispovest bivšeg vehabije iz BiH: Do rata smo bili normalna porodica (video)
Vlasti u Bosni i Hercegovini ne Äine niÅ¡ta kako bi osobama koje su bile izloÅŸene uticaju radikalnih islamista pomogle u nastojanjima da se toga oslobode i ponovo se uklope u druÅ¡tvo iz kojega su bili izolovani zbog ekstremistiÄke indoktrinacije, tvrdi Dino PeÄenkoviÄ, nekadaÅ¡nji pripadnik zajednice radikalnih islamista-vehabija, Äije je sediÅ¡te bilo u Gornjoj MaoÄi, kod BrÄkog.
U opÅ¡irnoj ispovesti koju je, u dokumentarcu namenjenom TV emitovanju, u petak objavila Balkanska istraÅŸivaÄka mreÅŸa (BIRN BiH) , PeÄenkoviÄ je prvi put detaljno ispriÄao kako je dospeo u redove ekstremista i kakve traume je doÅŸiveo, a za sve krivi oca i majku tvrdeÄi da su ga oni naveli na taj put.
PeÄenkoviÄevo ime postalo je poznato nakon Å¡to je Mevlid JaÅ¡areviÄ, drÅŸavljanin Srbije, ali takoÄe pripadnik vehabijske zajednice u MaoÄi, u oktobru 2011. napao ambasadu SAD-a u Sarajevu.
Zbog tog napada JaÅ¡areviÄ pravosnaÅŸno osuÄen na 15 godina zatvora, a PeÄenkoviÄ je uhapÅ¡en, jer se ispostavilo kako ga je upravo on, na dan napada, iz MaoÄe dovezao u Sarajevo, navodi BIRN.
Tokom tromeseÄnog pritvora u potpunosti je, kako kaÅŸe, saraÄivao s istraÅŸiteljima i protiv njega nikada nije podignuta nikakva optuÅŸnica.
On kaÅŸe da mu je otac naloÅŸio da JaÅ¡areviÄa odveze u Sarajevo i izriÄito tvrdi kako nije mogao ni naslutiti na Å¡to se JaÅ¡areviÄ sprema kada ga je vozio u grad gde Äe ovaj kasnije izvesti teroristiÄki napad. PeÄenkoviÄ tvrdi da je oÄeva odgovornost i to Å¡to je uopÅ¡te dospio u Gornju MaoÄu.
On priÄa da je do poÄetka rata ÅŸiveo u „normalnoj komunistiÄkoj porodici“ u kojoj se verska pripadnost uopÅ¡te nije izraÅŸavala, a da su vernici postali kada i veÄina ostalih, odnosno kada je poÄeo rat u BiH.
„PoÄelo se postiti, ramazan i to je to“, kaÅŸe jednostavno PeÄenkoviÄ koga je posle rata otac poslao u versku Å¡kolu, prenosi „Jutarnji list“.
MeÄutim, kljuÄni preokret zbiva se oko 2000. godine kada u BihaÄ, u kojem su ÅŸiveli, stiÅŸe Nusret ImamoviÄ, voÄa vehabijske zajednice iz Gornje MaoÄe, koji Äe 2014. otiÄi u Siriju zajedno sa porodicom i tamo se prikljuÄiti terorostiÄkoj organizaciji Fronta al-Nusra.
Upravo pod ImamoviÄevim uticajem, tvrdi danas PeÄenkoviÄ, njegov otac donosi odluku da se cela porodica iz BihaÄa preseli u MaoÄu.
U toj su izolovanoj zajednici zatvorenoj za strance svi bili podvrgnuti radikalizaciji.
Na oca, majku i dvojicu braÄe to je definitivno imalo uticaja, ali PeÄenkoviÄ kaÅŸe da je on prema svemu tome stalno bio sumnjiÄav zbog Äega ga je otac proglasio „nevernikom“ i zabranio mu da boravi u istoj sobi sa dvojicom braÄe.
Godine 2013. zbiva se novi preokret, kada otac nestaje, a majka tvrdi da je otiÅ¡ao da radi u Austriju. Majka potom od njega traÅŸi da izvadi dokumenta za braÄu kako bi dobli pasoÅ¡e, a zatim i njih troje nestaje. Majka mu se, kaÅŸe Dino, potom javila iz Turske.
Odmah mu je, kaÅŸe, bilo jasno da se zapravo spremaju u Siriju. „Da sam znao, nekako bi ih spreÄio“, kaÅŸe danas.
Prema podacima bezbednosnih agencija u BiH, najmanje 250 drÅŸavljana BiH otiÅ¡lo je na ratiÅ¡ta u Siriji i Iraku kako bi se tamo pridruÅŸili islamistiÄkim ekstremistima.
Dino se kasnije sa porodicom Äuo jednom meseÄno, a letos je saznao da mu je poginuo mlaÄi brat (18), a posle dva meseca i otac.
Obojica su se borili u redovima islamistiÄkih terorista. Harun je postao ratnik sa 15 godina, a sa 18 godina ubile su ga kurdske snage.
„Njemu (Harunu) to je sve bilo smeÅ¡no. OÅŸenio se sa 16 godina i dobio sina sa 18. I eto, letos (2017. ) je poginuo“, kaÅŸe Dino koji tvrdi kako ne zna Å¡to mu je s majkom i drugim bratom, jer s njima nema nikakvog kontakta.
Za smrti svojih najbliÅŸih krivi oca i majku, ali i drÅŸavu BiH tvrdeÄi da su drÅŸavne vlasti morale da spriÄe odlazak na strana ratiÅ¡ta.
„Ekstremizam mi je uniÅ¡tio porodicu, a drÅŸava niÅ¡ta nije uÄinila da to spreÄi“, kaÅŸe Dino za BIRN BiH.
Tvrdi kako od drÅŸave nije dobio nikakvu pomoÄ ne bi li se integrisao u druÅ¡tvo i nastavio s normalnim ÅŸivotom.
DrÅŸava mu nije ponudila nikakvu egzistenciju pa on, kao svi i bivÅ¡i radikali u BiH, sada funkcioniÅ¡u kao neka vrsta „vanzemaljaca“, kako sam kaÅŸe.
„Ova naÅ¡a drÅŸava samo uzima, niÅ¡ta ne daje“, zakljuÄio je PeÄenkoviÄ navodeÄi kako se na kraju ipak sam snaÅ¡ao, oÅŸenio se te sad „slaÅŸe kockice“ svog ÅŸivota.
Profesor Fakulteta za kriminalistku pri sarajevskom univerzitetu Jasmin AhiÄ tvrdi da, uprkos spremnosti da se suoÄi s problemom radikalizma, vlasti u BiH joÅ¡ nemaju odgovor na to kako efikasno podstaÄi proces deradikalizacije jer nije ponuÄen odgovarajuÄi model koji bi odgovarao specifiÄnostima zemlje. Umesto toga, smatra on, u BiH se primenjuju metode poput onih u Francuskoj i Velikoj Britaniji.
„DrÅŸava mora naÄi programe kako bi ti ljudi ponovo postali deo druÅ¡tva“, kazao je JahiÄ ukazujuÄi na problem „etiketiranih“ ekstemista, koji nakon odsluÅŸenja zatvorske kazne zapravo uopÅ¡te ne mogu da naÄu posao, niti se da se uklope.
Pred Sudom BiH do sada su procesuirana 22 povratnika sa sirijsko-iraÄkih ratiÅ¡ta, kojima je ukupno izreÄeno neÅ¡to manje od 40 godina zatvora. NajviÅ¡e je kazni do godine dana zatvora i one se po pravilu izriÄu prema sporazumu o priznanju krivice.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.