Izbori u SAD podelili Srbe i BoĆĄnjake u Sarajevu
AmeriÄki izbori podelili Srbe i BoĆĄnjake u Sarajevu, pa su tako sa dve strane entitetske granice u dva dana odrĆŸani skupovi podrĆĄke – u federalnom, veÄinski boĆĄnjaÄkom Sarajevu, podrĆŸali su demokratskog kandidata Hilari Klinton, a u IstoÄnom Sarajevu, veÄinski srpskom, nekoliko penzionera je agitovalo za republikanca Donalda Trampa.
ZagrebaÄki VeÄerni list u izdanju za BiH piĆĄe da je teĆĄko razumeti razloge ameriÄke âpredizborne kampanjeâ u dva dela Sarajeva, posebno ako se oni stave u kontekst politike SAD-a prema ovoj drĆŸavi.
PodseÄa se, naime, da su Klintonovi dvorci Dejtona, protiv kojeg su tada bili bosanski Srbi. Sada su, kako se navodi, njegovi najveÄi zagovornici jer im je doneo Republiku Srpsku.
S druge strane, BoĆĄnjaci su puno lakĆĄe prihvatili mirovni sporazum, ali kada su shvatili da su njime izgubili Republiku (BiH), najradije bi ga ruĆĄili, odnosno uredili bi drĆŸavu bez entiteta i ĆŸupanija.
Dok sarajevski BoĆĄnjaci i Srbi podrĆŸavaju kandidate za ameriÄkog predsednika koji personificiraju suprotnu politiku od one koja im je od njih nametnuta, Hrvati su kao i obiÄno po strani, piĆĄe VeÄernji.
List navodi da kampanja ameriÄkih izbora u BiH zapravo samo svedoÄi o dubokim podelama unutar zemlje. Retko ĆĄta zajedniÄki podrĆŸavaju ili slave tri naroda u BiH, konstatuje list. Poput izbora za ameriÄkog predsednika, tako se BiH deli i kada su u pitanju odnosi prema drugim globalnim pitanjima.
Srbi, dodaje se, na Ruse i njihove saveznike gledaju prijateljski, BoĆĄnjaci takav odnos imaju prema islamskim, a Hrvati prema zapadnim zemljama.
„Tako se razliÄito gleda i na ratove, poput palestinsko-izraelskog sukoba ili krize u Ukrajini. Dakako, razliÄit je odnos prema drĆŸavama u regionu. Hrvatsku, Srbiju ili Tursku u BiH doĆŸivljavaju prijateljskim samo sunarodnici ili “braÄa po veri“, piĆĄe zagrebaÄki veÄernjak.
DugaÄak je popis onoga ĆĄto BiH deli unutar nje same. Svaki narod ima svoj jezik, svoje pismo, simbole, svoje blagdane i praznike… JoĆĄ veÄi je problem ĆĄto imaju razliÄite istorijske istine, percepcije sadaĆĄnjosti i vizije buduÄnosti. Tri nacionalna podruÄja podeljena su (ne)vidljivim granicama.
Znali su to i Amerikanci kada su tri zaraÄene strane pozvali u Dejton. Svojim autoritetom i silom naterali su ih u nesavrĆĄeni mir, navodi list.
Jedino oko Äega se tri naroda u BiH slaĆŸu je da bez angaĆŸovanja SAD nema trajnog reĆĄenja krize u BiH. Zato, navodi se, BoĆĄnjacima i Srbima nije svejedno ko Äe biti buduÄi predsednik SAD iako teĆĄko mogu raspoznati ĆĄto im konkretno donosi ijedan od dva moguÄa ishoda izborne trke.
„Ni Hrvati to ne znaju, iako veÄ odavno upozoravaju tvorce Dejtona kako su izigrani. Dejtonski, a posebno VaĆĄingtonski sporazum, koji mu je prethodio, pretrpeo je drastiÄne promene na njihovu ĆĄtetu. Kako bi se narodi u BiH bar oko neÄega poÄeli slagati, bilo bi potrebno vratiti duh Dejtona i slovo VaĆĄingtona. Onda bi se u BiH i na domaÄim i na stranim izborima navijalo za najbolje, a ne za “naĆĄe“ i “njihove“, piĆĄe VeÄernji list.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.