U trendu

Ko je crnogorski oficir na proslavi Oluje?

PODGORICA – Crnogorski oficir koji je prisustvovao prolavi operacije „Oluje“ u Kninu je pukovnik Ivan Mašulović (46) iz Nikšića, saznaje crnogorska Borba, prenosi „Blic“.

Mašulović se nalazi na funkciji vojno-diplomatskog predstavnika – izaslanika odbrane u Hrvatskoj. Na tu funkciju je imenovan odlukom Saveta za odbranu i bezbednost Crne Gore 3. oktobra prošle godine, a važi za kadar Milana Roćena.

Mašulović je, kako prenosi Borba, jedan od najodanijih kadrova DPS-a, a većinu svoje karijere je proveo u poliicji i u ANB-u. Bio je načelnik Odeljenja bezbednosti u Kotoru, a od 2004. šef Centra bezbednosti Herceg-Novi.

Kada je Veselin Veljović imenovan za direktora Uprave policije, oktobra 2005, Mašulović postaje šef Uprave kriminalističke policije.

U tom svojstvu je bio jedan od protagonista policijske akcije “Orlov let”. U novembru 2006, kada je ministar inostranih poslova prvi put postao Milan Roćen, Mašulović je imenovan za rukovodioca Službe za informativno-bezbednosnu i tehničku podršku MIP-a.

U septembru 2008. Mašulović prelazi u ANB i biva postavljen za šefa Centra za Podgoricu, ali je sa te funkcije ubrzo smenjen, pa je prešao u Ministarstvo odbrane.

U Ministarstvu odbrane Crne Gore je bio pomoćnik ministra, Generalni direktor Direktorata za politiku odbrane u dva mandata, sve do dobijanja pozivnice za članstvo u NATO, kada je angažovan na poziciji Savetnika ministra odbrane za bezbednosnu i odbrambenu politiku.

Nakon toga je proizveden u čin pukovnika Vojske Crne Gore, a potom i postavljen na dužnost načelnika Odeljenja za obaveštajno-izviđačke poslove (G2). Sada obavlja dužnost vojnog atašea – izaslanika odbrane u Republici Hrvatskoj.

Velika prašina u javnosti podigla se nakon objavljivanja snimka iz Knina na proslavi operacije Oluja, gde se u prvim redovima video i oficir Vojske Crne Gore, podseća „Blic“.

Tokom vojno-policijske akcije „Oluja“, koja se u Hrvatskoj proslavlja kao Dan pobede, izvršen je najveći egzodus Srba nakon Drugog svetskog rata, za koji niko nije odgovarao. Tokom te akcije, iz Hrvatske je proterano oko 250.000 Srba, nešto manje od 2.000 je ubijeno i gotovo isto toliko se i danas smatra nestalim.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pogledaj komentare (2)