U trendu

Loša ekonomija pravi razlog zastoja na putu ka EU

Ekonomski i politički problemi Zapadnog Balkana su pravi razlog zastoja njihovih evropskih integracija, a način na koji su uredjeni odnosi sa EU te probleme produbljuje, ocenio je čelnik briselskog predstavništva nemačkog Instituta za medjunarodna i bezbednosna pitanja SWP Dušan Reljić.

„Ni Bregzit ni evroskepticizam ne blokiraju članstvo većine bivših jugoslovenskih republika i Albanije u EU. Da su bogate i politički uredjene poput Norveške i Švajcarske, politička klasa i stanovništvo EU bi ih sigurno dočekali uz ovacije“, ocenio je Reljić za istraživački centar Konfrontejšens jurop (Confronations Europe).

U sadašnjem stanju stvari, lideri EU smatraju da je pametno držati „pomalo zastrašujući Zapadni Balkan sa druge strane ograde“, ali kreatori odluka i mišljenja javnosti u EU uglavnom ne prepoznaju pravi izvor opasnosti.

„U stvarnosti, upravo struktura ekonomskih i političkih odnosa izmedju EU i Zapadnog Balkana osudjuje one koji teže članstvu u EU na zaostajanje“, naveo je Reljić.

Kao jedan od problema navodi trgovinske odnose, precizirajući da je Zapadni Balkan u trgovini sa EU od 2005. do 2015. nagomilao deficit od 94 milijarde evra, što doprinosi ekonomiji EU a pre svega najvećem izvozniku Nemačkoj i nešto manje Italiji, ali istovremeno narušava platni bilans Zapadnog Balkana, pa ove zemlje kako bi platile troškove uvoza i popunile državnu kasu nastavljaju sa zaduživanjem, pre svega u bankama sa sedištem u EU.

Sadašnji spoljni dug regiona procenjuje se na više od 100 milijardi evra, što je od pet do šest puta više nego što je Jugoslavija imala pre nego što se raspala pre 25 godina, navodi Reljić, uz ocenu da je ovo poredjenje relevantno ukoliko se uzme u obzir da je medju glavnim razlozima odluke rukovodstava Slovenije i Hrvatske za istupanje želja da ih siromašniji delovi federacije ne koče u približavanju Zapadu.

„Tako i vlade i stanovništvo EU ne vide razlog da prime siromašni Balkan kao nove članove“, navodi Reljić, navodeći da je region po ekonomskoj razvijenosti sada na 30 do 40 odsto evropskog proseka.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar