U trendu

Muižnieks zabrinut zbog zastoja u procesu pomirenja na Zapadnom Balkanu

Komesar Saveta Evrope za ljudska prava Nils Muižnieks izrazio je zabrinutost zbog zastoja u procesu pomirenja u zemljama Zapadnog Balkana gde etničke i druge podele prevladavaju, navodi se u izveštaju posle posete regionu. 

„Ovi zastoji se posebno odnose na odbijanje genocida, uzdizanje ratnih zločinaca i pokušaje rehabilitacije osoba umešanih u zločine počinjene tokom ratova 1990-ih. Šta više, podele su pojačane istorijskim revizionizmom vezanim za Drugi svetski rat, zapaljivim govorom nekih političkih vodja i upornim nastavljanjem etničke segregacije u obrazovanju“, napisao je Muižnieks u najnovijem komentaru o ljudskim pravima objavljenom danas, prenosi u saopštenju Savet Evrope.

Muižnieks je rekao da je krajnje vreme da političke vodje regiona počnu da rade zajedno da se suoče sa problemima iz prošlosti i da izgrade zajedničku viziju budućnosti.

Uprkos napretku ostvarenom do sada mnogo toga ostaje da se uradi, naveo je Muižnieks.

„Sadašnji znaci regresije u regionu rizikuju da ugroze napredak ostvaren do sada. Da bi se zaustavili ovi negativni trendovi, a oslanjajući se na lekcije iz prošlosti, svi politički akteri treba da stave po strani svoje kratkoročne političke ciljeve i da se usredsrede na jačanje socijalne kohezije umesto na jačanje etničkih podela“, napisao je on.

Potrebno je da nerešeni slučajevi nestalih osoba budu stavljeni visoko na listu prioriteta, da se svim žrtvama obezbede odgovarajuće, brze i efikasne reparacije. Potrebno je uklnoiti sve pravne odredbe koje diskriminišu direktno ili indirektno protivi civilnih žrtava rata koje pripadaju odredjenim etničkim grupama.

Potrebno je da se osigura puna odgovornost za zločine načinjene za vreme rata, i poboljša regionalna saradnja u toj oblasti, navodi se u saopštenju.

Rad na stvaranju uslova za vraćanje interno raseljenih lica i izbeglica mora da ide dalje od obezbedjenja odgovarajućeg smeštaja i da obuhvati pristup svim ekonomskim i socijalnim pravima, naveo je Muižnieks. Nekažnjivost za zločine motivisane mržnjom ili etničkom ili drugom diskriminacijom mora biti iskorenjena, i sve države treba sistematski da podižu svest javnosti o tome.

Takodje je komesar SE ukazao da je segregacija po etničkoj osnovi u obrazovanju nedopustiva i mora biti iskorenjena.

Države treba da izmene svoje obrazovne sisteme i investiraju u škole da bi preneli mladim generacijama vrednosti tolerancije i diverziteta kroz obrazovanje o ljudskim pravima, učenju o gradjanskim pravima i objektivnim prikazima istorije.

On je rekao da je važno da se ustanovi istina o nestalim osobama. Ukazao je da je ustanovljeno šta se desilo za više od trećine od gotovo 40.000 nestalih tokom ratova 1990-ih u regionu, što je učinak bez predsedana na globalnom nivou. Ipak je ukazao da je uspešno zaključenje tog procesa sprečeno zbog nedostatka političke volje i nedovoljnih finansijskih i ljudskih resursa za ekshumacije i rad patologa.

Komesar Saveta Evrope je rekao da je pronadjeno nekoliko važnih masovnih grobnica, uključujući u Tomašici i na Korićanskim stijenama u Bosni i u Rudnici u Srbiji ali da će biti malo ili nikakvog napretka u toj oblasti bez iskrenog političkog dijaloga na regionalnom nivou i bez otvaranja svih vojnih i policijskih arhiva koji bi mogli da sadrže važne informacije o nestalim.

Takodje je ponovio da je potrebno da se počinioci teških kršenja ljudskih prava i humanitarnog prava izvedu pred lice pravde. Nekažnjivost ohrabruje činjenje i ponavljanje zločina, zadaje dodatne patnje žrtvama i ima negativne posledice na vladavinu prava i javno poverenje u pravdu, rekao je Muižnieks. 

Rekao je da je bitno da se za Haški tribunal, koji završava svoj rad u decembru ove godine, istakne njegova ključna uloga u obezbedjivanju preuzimanja odgtovornosti za teška kršenja ljudskih prava.

„Nasledje tog suda treba da se predstavi i objasni javnosti u regionu na nepristrasan i ubedljiv način, uključujući putem obrazovanja, a njegova ogromna baza dokaza i pojedinačnih slučajeva treba i dalje da se koristi u relevantnim domaćim sudjenjima“, rekao je Muižnieks.

Po njegovim rečima primećeni su neki pozitivni slučajevi u sudjenju ratnim zločinima na nacionalnom nivou ali ipak se borba protiv nekažnjivosti kreće suviše sporo i postoji i dalje više ozbiljnih nedostatka. Kao primer naveo je Hrvatsku i Srbiju gde su krivični postupci do sada samo obuhvatali niže rangirane policijske i vojne zvaničnike.

Ukazao je i na Kosovo gde rad na kompleksnim slučajevima ratnih zločina predstavlja ozbiljan izazov za domaći pravni sistem zbog strukturnih problema i slabog poverenja u institucije.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar