Smitsonijan: Porast neofašizma u Hrvatskoj

Dok neofašizam u Hrvatskoj raste, ta zemlja se nalazi na raskršću između negiranja i stvarnosti, piše američki magazin Smitsonijan.

Izdavač Smitsonijana je najveći muzejski i istraživački centar na svetu i u tekstu analizira zbog čega su hrvatski Jevreji bojkotovali obeležavanje Dana sećanja na žrtve holokausta, prenosi portal Indeks.hr.

Danom sećanja na žrtve holokausta prilika je za podsećanje na one koji su ubijeni kako bi se suprotstavili takvom zločinu u budućnosti.

Ali, u jednoj zemlji, Jevreji ove godine nisu bili prisutni na svečanosti u njihovu čast. Kako navodi Smitsonijan, sve agencije su pisale da je hrvatska jevrejska zajednica bojkotovala Dan sećanja na Holokaust u znak protesta zbog neuspeha hrvatske vlade u borbi protiv današnjeg nacizma.

To je druga godina da su Jevreji bojkotovali Dan sećanja u Hrvatskoj, a AP navodi da je ovogodišnji bojkot bio podstaknut postavljanjem memorijalne ploče u Jasenovcu koja uključuje frazu „Za dom spremni“, koju su koristile ustaše – fašistička organizacija koja je sarađivala sa nacistima i koja je vodila Nezavisnu državu Hrvatsku, marionetsku državu nacističke Nemačke 1941. godine.

Za hrvatske Jevreje „Za dom spremni“ nije samo skup tri reči, već slogan mržnje koji se čuje sve više kako se neofašizam širi u Hrvatskoj.

Ni Jasenovac nije obično mesto u Hrvatskoj, već je to mesto bivšeg logora smrti u kojima je, kako navodi Smitsonijan, „do 99.000 Jevreja, Srba, Roma i drugih ne-katoličkih manjina“ ubijeno od strane ustaša u Drugom svetskom ratu.

Ne samo da je ploča s ustaškim pozdravom podstakla kontroverze oko Jasenovca, nego je i bivši hrvatski predsednik Stjepan Mesić, uhvaćen kako na video snimku dovodi u pitanje broj žrtava u logoru.

On se nakon objave snimka izvinio, ali mnogi Hrvati ne veruju da su Hrvati sarađivali sa nacistima i ubili hiljade Jevreja, već insistiraju da su to učinili komunisti.

Hrvatski predsednici imaju burnu istoriju negiranja holokausta.

Mesić se, doduše, izvinio svojevremeno Jevrejima zbog uloge Hrvatske u holokaustu, dok prvi hrvatski predsednik, nakon što je zemlja postala nezavisna nakon raspada Jugoslavije, Franjo Tuđman, nije to učinio.

Godinu dana pre stupanja na dužnost, Tuđman je objavio je knjigu „Bespuća istorijske stvarnosti“ u kojoj se negira da se holokaust ikada dogodilo.

On se na kraju izvinio zbog svoje knjige, ali hrvatska tradicija negiranja holokausta i dalje traje.

Četvrta predsednica Hrvatske, Kolinda Grabar Kitanović, koja je izdala saopštenje u kojem proglašava ustaški režim zločinačkim, uhvaćena je na fotografiji u novembru kako pozira sa zastavom tog istog režima.

Drugi u Hrvatskoj, poput sudija i školskih vlasti, radili su na suzbijanju istorije holokausta u Hrvatskoj.

Za sve snažniju hrvatsku desnicu, revizionizam je prilika za pronalaženje jakih heroja i trijumfalne prošlosti naroda koji je često bio pod udarom rata, geopolitike i društvenih nemira, ali i prikrivanje istorijskih istina.

Međutim, ništa ne može poništiti ono što su hrvatski Jevreji pretrpeli tokom holokausta.

Smatra se da je ubijeno više od 30.000 Jevreja, zajedno sa gotovo celom romskom populacijom Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Iako su nacisti ubili mnoge, većina je zaklana od strane hrvatskih ustaša, a samo je 5.000 Jevreja preživelo Drugi svetski rat, a danas se procenjuje da ih je 2.000 ostalo u Hrvatskoj.

Ostaje da se vidi hoće li hrvatski Jevreji bojkotovati i sledeće godine obeležavanje holokausta, odnosno hoće li ih nastavak uspona hrvatske desnice ponovo na to naterati, zaključuje Smitsonijan i dodaje da će hrvatska istorija ostati bojno polje za one čije su porodice desetkovane u holokaustu, i one koji nalaze politički korisnim da to ignorišu.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.