U trendu

40% građana Srbije nema završenu srednju školu

Vremenom su se u Srbiji moralne vrednosti veoma izmenile.

Gledajući TV program, koji bi trebalo da bude i obrazovnog karaktera, možemo da primetimo da je ekspanzija starleta na nivou, poturaju nam se razni rijaliti programi gde se sve više može videti nasilje, kako psihičko tako i fizičko, koje se i toleriše zarad gledanosti tih istih televizija koje ih emituju. Prošle godine je i pokrenuta peticija za ukidanje rijaliti programa u Srbiji, a koja do dan danas nije donela nikakvih rezultata. Čak se i govorilo o tome da se takav program prebaci u kasne sate, ali je sve to ostalo na rečima i ideji.

Vrhunac koji može da se okarakteriše kao moralni pad mladih je nedavno potpisivanje autograma osuđenog kriminalca i zvezde rijaliti programa, Kristijana Golubovića kraljevačkim đacima.

Čak i sociolozi i psihoterapeuti se slažu u jednom, da deca moraju za nekog da se vežu, ali im se „serviraju“ pogrešni uzori. Takođe smatraju da nedovoljno obrazovani u Goluboviću vide poznatu ličnost i uspešnog čoveka.

Nisu samo rijaliti „trn u oku“ gledalaca. Nasilje, bahatost i primitivizam se može videti i na drugim poljima. Dovoljno je samo da se prešaltate na druge televizijske kanale, prelistate novine, osvrnete se oko sebe, empatija se načisto izgubila, a svest o kulturi je dostigla najniže grane. Zašto je to tako, pitamo se, i ima li napretka?

Jedan od razloga (da ne spominjemo kućno vaspitanje) je i neobrazovanost u Srbiji. Poražavajuća je statistika koliki je procenat ljudi u Srbiji koji nemaju ni ono osnovno obrazovanje.

Po popisu iz 2011. godine, od ukupno 7,2 miliona stanovnika u Srbiji: 17% je nepismeno, 23% je sa završenom samo osnovnom školom, što znači da 40% građana nema završenu srednju školu, a samim tim ni radnu kvalifikaciju. Kompjuterski je nepismeno više od 50% stanovnika Srbije.

Najveća međunarodna provera postignuća učenika (PISA istraživanje) pokazalo je da učenici u Srbiji postižu rezultate ispod proseka. Stručnjaci upozoravaju da naši đaci ne poznaju dovoljno gramatiku, pravopis i da im je fond reči siromašan. Među mladima je izražena upotreba žargonizama i stranih reči, posebno anglicizama.

Napišite nam u komentarima šta vi mislite o svemu tome.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.