U trendu

Beograd: Izložba Spomenici na nišanu u Centru za kulturnu dekontaminaciju

Izložba „Spomenici na nišanu – Zatiranje istorije i sećanja“ ima za cilj da posetiocima omogući da sami na osnovu činjenica donesu zaključke o ogromnim razmerama uništene kulturne baštine tokom rata u bivšoj Jugoslaviji, ali i da upozori da zločinci uništavanjem spomenika više ne moraju da ubijaju ljude da bi im preneli svoju zloćudnu misao da ih ne žele na odredjenom prostoru.

Kako je koautor izložbe Mina Vidaković iz SENSE – Centra za tranzicijsku pravdu, posle otvaranja izložbe u Centru za kulturnu dekontaminaciju (CZKD) u Beogradu izjavila za agenciju Beta, namera organizatora bila je da na prostorima zahvaćenim zločinima uz narativ eksperata, predstavi činjenice procesuirane u Haškom tribunalu, obogaćene fotografijama i video snimcima.

„Namera nam je bila da se baziramo na činjenicama, a ne da pričamo šta se desilo, ko je kriv, ko je prvi počeo i merimo …. Želeli smo da ponudimo činjenice na osnovu kojih će ljudi doneti sopstvene zaključke“, rekla je sinoć Vidaković.

Ona je dodala da je jedan od eksperata u narativu rekao da oni koji uništavaju spomenike šalju poruke „ne poštujemo vas, ne želimo vas, ne trebate nam ovde, to smo uradili da se nikada više ne vratite“.

„To je uništavanje ljudi korz objekte. Ubistva su strašna, genocid, zločini protiv čovečnosti. Ljudi su ogrančenog veka trajanja, a spomenici su tu da obeleže nečije postojanje, identitet … oni su tu da ostanu monogo duže. Uništavanjem spomenika, taj neko više ne mora da ubija ljude, da bi preno svoju zloćudnu misao“, rekla je Vidaković.

Kustos izložbe Branka Benčić rekla je za Betu da je izložba u Beograd stigla nakon Zagreba, i da se potom seli u Pulu, Sarajevo i Hag.

Prema njenim rečima, cilj izložbe je bio da se u prostor osim suvoparnih činjenica iz beleški Haškog tribunala unesu fotografije, video isečci, ali i da ona bude korektiv tribunalu koji nije istražio antifašističko nasledje.

Moderator Eugen Jakovčić rekao je agenciji Beta da je izložba podeljena na nekoliko tematika, od kojih su ključne dve – jedna se odnosi na delove uništene bašine za koju je neko odgovarao a duga na onu čije uništavanje nije procesuirano.

Prema njegovim rečima, posetioci izložbe će videti posledice razaranja Dubrovnika, za koje je odgovarao general Pavle Strugar – videće kroz svedočenja ljudi ali i fotografije Pava Urbana, videće i granatiranje i paljenje sarajevske većnice kroz autorske fotografije Miliomira Kovačevića Strašnog.

„Jedan od segmenta izložbe je i Mostar i razaranje Starog mosta, obuhvaćeno optužnicom protiv ratnih vodja bosanskih Hrvata“, rekao je Jakovčić.

On je rekao da izložba obuhvata i rušenja džamija Ferhadija i Arnaudija u Banjaluci, vukovarskog dvorca, pravoslavnih crkava u Zadru, Šibeniku, ali i na Kosovu, u Mušutištu, rekao je Jakovčić i dodao da uništena pravoslavna baština na Kosovu nije bila predmet procesiranja Haškog tribunala kome je mandat bio fokusiran na islamsku baštinu.

Prema njegovim rečima, izložba sadrži i manji segment posvećen spomenicima NOB i antifašizma u kome je akcenat na spomeniku Vojina Bakića „Narodu oslobodjenja Slavonije“ koji je hrvatska vojska rušila pet dana.

Jakovčić je dodao da su u tom segmentu i konkretni podaci da je unišeno ili izmenjeno više od 2.960 memorijalnih mesta.

Izložbu su priredili Centar za tranzicijsku pravdu i Fond za humanitarno pravo, u saradnji sa Documenta – Centrom za suočavanje s prošlošću, Istorijskim muzejem BiH i Europa Nostra.

Prema oceni eksperata za očuvanje kulturne baštine, uništavanje istorijskih, verskih i kulturnih gradjevina i lokaliteta tokom oružanih sukoba devedesetih godina prošlog veka predstavlja najveće razaranje na tlu Evrope posle Drugog svetskog rata.

Uništavanje je bilo namerno i u službi progona odredjene etničke zajednice sa prostora koji se želeo osvojiti, a tvorevine koje su nekada ujedinjavale narode postale su mesta koja ih razdvajaju, često i nakon njihove obnove.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar