Danas godiĆĄnjica NATO agresije na Srbiju, odnosno SRJ
Na danaĆĄnji dan navrĆĄava se 19 godina od NATO vazduĆĄnih napada na Srbiju, odnosno SRJ, a drĆŸavna ceremonija Dana seÄanja, koju Äe predvoditi predsednik Aleksandar VuÄiÄ, biÄe upriliÄena u Aleksincu.
Dan seÄanja na ĆŸrtve NATO agresije, kome Äe prisustvovati i predsednica Vlade Ana BrnabiÄ, biÄe obeleĆŸen na platou ispred Centra za kulturu i umetnost u Aleksincu u 20 sati.
Taj mali grad na jugu Srbije gaÄan je ĆĄest puta tokom 78 dana NATO agresije i tom prilikom je poginulo 11 osoba.
Ukupan broj ĆŸrtava nikada nije utvrÄen, a procenuje se da je tokom tih 78 dana bombardovanja poginulo izmeÄu 1.200 i 2.500 ljudi.
Ukupna materijalna ĆĄteta procenjena je na viĆĄe desetina milijardi dolara.
Ratni gubici NATO-a u ljudstvu i tehnici nikada nisu obelodanjeni.
Odluka o bombardovanju tadaĆĄnje SRJ doneta je, prvi put u istoriji, bez odobrenja Saveta bezbednosti UN.
Naredbu je ameriÄkom generalu Vesliju Klarku, tadaĆĄnjem komandantu savezniÄkih snaga, izdao generalni sekretar NATO-a Havijer Solana.
Klark je docnije u knjizi „Moderno ratovanje“ napisao ne samo da je planiranje vazduĆĄne operacije NATO-a protiv SRJ intenzivirano sredinom juna 1998. veÄ i da je zavrĆĄeno krajem avgusta te godine.
SRJ je napadnuta pod izgovorom da je krivac za neuspeh pregovora u Rambujeu i Parizu o buduÄem statusu pokrajine Kosovo i Metohija.
PoĆĄto je odluku o neprihvatanju stranih trupa potvrdila SkupĆĄtina Srbije, koja je predloĆŸila da snage Ujedinjenih nacija nadgledaju mirovno reĆĄenje sukoba na Kosovu, NATO je 24. marta 1999. u 19.45 zapoÄeo vazduĆĄne udare krstareÄim raketama i avijacijom, na viĆĄe podruÄja u Srbiji i Crnoj Gori.
Devetnaest zemalja Alijanse poÄelo je bombardovanje sa brodova u Jadranu, iz Äetiri vazduhoplovne baze u Italiji. PodrĆĄku su im pruĆŸili strateĆĄki bombarderi koji su poleteli iz baza u zapadnoj Evropi, a kasnije i iz SAD.
Najpre su gaÄane kasarne i jedinice protivvazduhoplovne odbrane Vojske SRJ, u Batajnici, Mladenovcu, PriĆĄtini i na drugim mestima.
Gotovo da nema grada u Srbiji koji se tokom 11 nedelja napada bar nekoliko puta nije naĆĄao na meti snaga NATO-a.
U bombardovanju je uniĆĄteno i oĆĄteÄeno 25.000 stambenih objekata, onesposobljeno 470 kilometara puteva i 595 kilometara pruga.
OĆĄteÄeno je 14 aerodroma, 19 bolnica, 20 domova zdravlja, 18 deÄjih vrtiÄa, 69 ĆĄkola, 176 spomenika kulture i 44 mosta, dok je 38 mostova razoreno.
U noÄi 23. aprila 1999. godine u dva sata i ĆĄest minuta nakon ponoÄi, NATO je u napadu na zgradu nacionalne televizije usmrtio 16 radnika RTS-a.
To je bio prvi sluÄaj da je medijska kuÄa proglaĆĄena za legitimni vojni cilj.
Tokom bombardovanja izvedeno je 2.300 vazduĆĄnih udara na 995 objekata ĆĄirom zemlje, a 1.150 borbenih aviona lansiralo je pribliĆŸno 420.000 projektila, ukupne mase 22.000 tona.
NATO je lansirao 1.300 krstareÄih raketa, izruÄio 37.000 „kasetnih bombi“, od kojih je poginulo oko 200 osoba, a ranjeno viĆĄe stotina, i upotrebio zabranjenu municiju sa osiromaĆĄenim uranijumom.
UniĆĄtena je treÄina elektroenergetskog kapaciteta zemlje, bombardovane su dve rafinerije u PanÄevu i Novom Sadu, a snage NATO-a su upotrebile i takozvane grafitne bombe radi onesposobljavanja elektroenergetskog sistema.
Posle viĆĄe diplomatskih pritisaka, bombardovanje je okonÄano potpisivanjem VojnotehniÄkog sporazuma u Kumanovu 9. juna 1999, da bi tri dana potom poÄelo povlaÄenje snaga SRJ sa Kosova i Metohije.
PoĆĄto je generalni sekretar NATO-a 10. juna izdao naredbu o prekidu bombardovanja, poslednji projektili su pali na podruÄje sela KokoleÄ tog dana u 13.30 Äasova.
Savet bezbednosti UN je istog dana, 10. juna 1999, usvojio Rezoluciju 1244, a u Pokrajinu je upuÄeno 37.200 vojnika Kfora iz 36 zemalja, sa zadatkom da Äuvaju mir, bezbednost i zaĆĄtite viĆĄe stotina hiljada albanskih izbeglica pri povratku u pokrajinu, dok se ne definiĆĄe najĆĄiri stepen njene autonomije.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.