U trendu

Desio se propust, sve ostalo tabloidno, pa i mogući sudar

BEOGRAD – U Evropi godišnje se dogodi u proseku 2.500 slučajeva da se naruši norma i da se razdvajanje između dva aviona smanji ispod propisanih pet nautičkih milja, odnosno devet kilometara, a u SMATSA kažu da su, u bezbednosnom smislu, tri takva događaja na 100.000 letova prhvatljiva.

„U Srbiji se desio jedan takav događaj na 400.000 letova koji su obavljeni ove godine“, kaže za Tanjug direktor SMATSA Predrag Jovanović, povodom nedavnog događaja na beogradskom aerodromu, posle koga je smenjen kontrolor letenja i direktor organizacione jedinice.

U SMATSA objasnjavaju da su 24. juna dva aviona – avion Montenegroerlajnsa na komercijalnom letu i jedan manji avion pajper, koji je radio aviotretiranje iz vazduha – bila bliže jedan drugom nego što je propisano i da zbog propusta jednog kontrolora letenja nije izdata informacija jednom i drugom pilotu o prisutnosti jednog i drugog na aerodromu Beograd.

„Sve ostalo je tabloidna vest“, kaže za Tanjug izvršni direktor Centra kontrole letenja Beograd Bruno Genal povodom pisanje nekih medija da su avioni bili na liniji sudara iznad Novog Beograda.

U SMATSA istovremeno negiraju navode da se taj događaj desio iznad Novog Beograda ili bilo kog drugog naseljenog mesta.

„Sam događaj se dešavao nad aerodromom Beograd. Nema reči o Novom Beogradu i nema reči o mogućnosti da je moglo doći do sudara“, naglašava Genal.

Kaže da je to bio propust jednog čoveka, koji se dešava u operativnom radu, te da takvi propusti nisu ništa novo za sve aerodrome u Evropi.

Direktor SMATSA Predrag Jovanović kaže da su bezbednosni standardi koje SMATSA primenjuje izuzetno visoki, te da ukoliko se dozvoljeno razdvajanje od pet nautičkih milja, odnosno devet kilometara između dva aviona smanji za 100 metara, taj događaj je obrađuje kao događaj od značaja za bezbednost vazdušnog saobraćaja.

Objasnio je da se takav događaj, u skladu sa propisima prijavljuje Direktoratu civilnog vazduhoplovstva.

„Dakle, nije došlo do ugrožavanja bezbednosti, ali mi događaj obrađujemo kako bi izvukli pouke i kako se u budućnost tako nešto ne bi ponavljalo, odnosno svelo na najmanju moguću meru“, kaže Jovanović.

Navodi da u sistemu za upravljanje bezbednošću postoje propisane procedure za sve dogadaje, pa i za događaj od 24. juna.

„Događaj je prijavljen vazduhoplovnim vlastima. Kod nas, ‘u kući’, kontrolor je udaljen sa radnog mesta, događaj istražuje naš Sektor za bezbednost i kvalitet. Kontroloru koji je, ipak, preživeo stres pružena je pomoć naših psihologa, u skladu sa procedurom za upravljanje stresom“, rekao je Jovanović.

Dodao je da je Služba za ljudske resurse obavila razgovor sa kontrolorom letenja, da je on upućen na vanrednu proveru zdravstene sposobnosti, te da je Direktorat civilnog vazduhoplovstva, u skladu sa svojim ovlašćenjima, izvršio inspekcijski nadzor, suspendovao dozvolu kontrolora letenja i naredio vanrednu proveru stručne osposobljenosti.

„To je ono što se u ovakvim slučajevima primenjuje i sa strane SMATSA i od strane Direktorata civilnog vazduhoplovstva. Pored toga, ja sam, zbog ovog slučaja, i zbog nekih drugih prethodnih pojava, doneo odluku i smenio direktora organizacione jedinice“, rekao je Jovanović.

Povodom navoda medija da su u Kontroli letenja zaposleni neadekvatni kadrovi, Jovanović kaže da svaki kontrolor na opretivnom radnom mestu poseduje važeću dozvolu, koju izdaje Direktorat civilnog vazduhoplovstva i ističe da su kontrolori letenja, ali i tehničko osoblje, u potpunosti kompetentni i da su ove sezone, kao i prethodnih, obavili odličan posao.

Dozvolu je, dodaje, svaki kontrolor letenja stekao tako što je završio propisanu obuku, koja se obavlja po međunarodnim standardima i evropskoj regulativi i nakon završene obuke svi su položili ispit i dobili dozvole od Direktorata civilnog vazduhoplovstva.

Za sticanje dozvole kontrolora letenja, dodaje Jovanović, zahteva se srednja stručna sprema i završena obuka koja se sastoji od teorijskih modula i od obuke na radnom mestu, praktično obuke sa instruktorima.

„Proces je veoma dugotrajan, i kontrolora letenja možete da dobijete za četiri godine“, rekao je Jovanović.

Naglasio je da događaj od 24. juna ne bi trebalo da baci senku na rad svih kontrolora letenja i svih operativnih službi koji upravo rade jednu vrlo zahtevnu letnju sezonu.

„Ova sezona je potukla dosadašnje rekorde. Prvi put ikada imali smo 3.000 aviona u toku dana i imali smo više od 221 aviona u jednom satu. Očekuju nas još dva naporna vikenda koji, takođe, mogu da donesu nove rekorde. Nakon toga sezona počinje da slabi“, kaže Jovanović.

U SMATSA kažu da se bave stalnim unapređenjem rada, te da se propusti, poput onog od 24. juna, „ugrađuju“ u obuku, a Bruno Genal objašnjava da se u SMATSA svake godine radi na „osvežavanju znanja“, kako iz vazduhoplovnog engleskog, tako i iz stručnih predmeta, pre svega kontrole letenja, a svakih 28 dana svaki kontrolor letenja se informiše o novitetima u procedurama.

„Kod nas je taj proces obučavanja neprekidan“, podvukao je Genal.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.