U trendu

EK: Konstruktivna uloga Srbije u izbegličkoj krizi

Srbija treba da u saradnji sa EU nastavi da konstruktivno pristupa izbegličkoj krizi i da unapredi kapacitete za prihvat izbeglica, ali i da radi na rešavanju pitanja neosnovanih zahteva za azil koje njeni građani podnose u EU, piše u izveštaju Evropske komisije o napretku.

„Srbiji treba odati priznanje za konstruktivan pristup u dosadašnjem odnosu prema migrantskoj krizi“, navodi se u delu izveštaja o poglavlju 24 – Pravda, slobode i bezbednost.

U narednih godinu dana Srbija treba da „u tesnoj saradnji sa članicama EU nastavi da konstruktivno pristupa“ u reagovanju na „migiratornu krizu“ i unapredi sistem upravljanja migracijama i azila.

Srbija treba da unapredi i prilagodi kapacitete za prihvat i smeštaj izbeglica i migranata, kao i da obezbedi stručno osoblje na centralnom i lokalnom nivou za pitanje migracija, navodi se u izveštaju.

Srbije se, pošto se graniči sa zemljama EU, suočava sa prilivom izbeglica i drugih migranata, a rešavanje toga, kao i kontrola granice, predstavlja značajan izazov za srpske vlasti i opterećenje za njen inače nedovoljno razvijen sistem azila.

Konstatuje se da je Srbija uložila značajne napore u obezbeđivanju pomoći i smeštaja izbeglica i migranata.

Od januara do septembra 169.156 migranata je registrovano u tranzitu kroz Srbiju, a 546 podnelo je zahtev za azil, navodi se u izveštaju.

U tom periodu 16 osoba je dobilo azil a 14 supsidijarnu zaštitu, dok je u 28 slučajeva doneta negativna odluka.

Navodi se da Srbija u okviru sistema azila raspolaže sa 810 kreveta a da bi primenom plana u oblasti migracija koji je vlada usvojila u septembru, treblao da znatno proširi te kapaciteta.

U izveštaju se navodi da je neophodno preduzeti što pre mere kako bi se unapredilo obrađivanje zahteva za azil i razvio mehanizam koji će omogućiti da se izdvoje osobe kojima je potrebna zaštita od ekonomskih migranata.

Dodaje se da posebnu pažnju treba usmeriti na maloletne osobe i osetljive grupe, kao i da je potrebna bolja koordinacija institucija koje se bave neregularnim migracijama.

Srbija treba da nastavi da ulaže napore na rešavanju pitanja neosnovnih zahteva za azil koje njeni građani podnose u EU i zemljama Šengenskog sporazuma.

U Srbiji je u oblastima u poglavlju 24 u celini postignut „izvestan stepen spremnosti“ za primenu evropske pravne tekovine.

„Izvestan napredak“, što je na skali od pet srednja odrednica, ostvaren je posebno u borbi protiv terorizma i trgovine drogom.

Konstatuje se da Srbija aktivno učestvuje u policijskoj i pravosudnoj saradnji na regionalnom i međunarodnom planu.

U preporukama se od Srbije traži da ostvaruje kontinuirane rezultate u otvaranju istraga, gonjenju, donošenju presuda i zapleni imovine u slučajevima organizovanog kriminala.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.