U trendu

„Politika“: Izbori najverovatnije 24. aprila

Izbori na svim nivoima najverovatnije će biti održani 24. aprila, piše „Politika“ pozivajući se na izjavu potpredsednika SNS koji je želeo da ostane anoniman.

Jedan od potpredsednika vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) mogućnost održavanja lokalnih, pokrajinskih i vanrednih parlamentarnih izbora 24. aprila obrazložio je proceduralnim razlozima.

„To je nedelju dana pre 1. maja i hrišćanskog praznika Uskrsa koji će biti istog dana i besmisleno je da tada budu izbori. Izbori na lokalnom nivou moraju da se održe najkasnije do 6. maja, kada su pre četiri godine bili održani lokalni izbori, tako da je 24. april logičan datum novih izbora“, rekao je funkcioner naprednjaka, koji je zahtevao anonimnost.

Na pitanje na koji način će biti raspisani izbori on je rekao da očekuje da u narednih dva, tri dana premijer Aleksandar Vučić uputiti zajedničko saopštenje Vlade Srbije za raspuštanje Skupštine i raspisivanje izbora.

„To obrazloženje biće upućeno predsedniku Republike Tomislavu Nikoliću, koji će dati konačnu reč o raspisivanju vanrednih parlamentarnih izbora“, naveo je potpredsednik SNS i član Vlade.

On je rekao da očekuje da se, pre nego što premijer Vučić pošalje obrazloženje, aktuelna vlada sastane još jednom.

Potpredsednici Srpske napredne stranke su Nebojša Stefanović, Zorana Mihajlović, Goran Knežević, Igor Mirović, Bratislav Gašić i Nikola Selaković.

Koliko bi koštali vanredni izbori?

Iz državne kase bi se za troškove kampanje za vanredne parlamentarne izbore moralo izdvojiti oko 580 miliona dinara, a uštedelo bi se na troškovima izborne administracije.

Bez obzira na to što bi vanredni parlamentarni izbori bili održani zajedno sa redovnim pokrajinskim i lokalnim, to bi se znatno osetilo u budžetu Srbije. Uštedelo bi se, istina, na troškovima rada izborne administracije, ali su sredstva koja se izdvajaju za republičke izbore, prema Zakonu o finansiranju političkih aktivnosti, mnogo veća u odnosu na ona koja se opredeljuju iz lokalnih i pokrajinskog budžeta za izbore na tim nivoima. Tako je u pokrajinskom budžetu za 2016. za redovne izbore u Vojvodini opredeljeno 7,8 miliona dinara, a iz republičke kase bi za vanredne parlamentarne izbore – iz budžetske rezerve – moralo da se izdvoji oko 580 miliona dinara.

Ove sume su izračunate, a tako se računaju i za svaku lokalnu samoupravu u kojoj će biti održani izbori za lokalni parlament, prema odredbama člana 20 Zakona o finansiranju političkih aktivnosti. U njemu se kaže da se sredstva iz javnih izvora za pokriće troškova izborne kampanje obezbeđuju u godini u kojoj se održavaju redovni izbori u iznosu od 0,07 odsto poreskih prihoda budžeta Republike Srbije, autonomne pokrajine i jedinica lokalne samouprave, za godinu za koju se budžet donosi. U slučaju održavanja vanrednih izbora, nadležni organi su dužni da obezbede sredstva predviđena prethodnim stavom ovog člana zakona.

Ova „formula” utvrđena je izmenom zakona krajem 2014. godine, čime su izdvajanja iz republičkog budžeta za troškove kampanje znatno smanjena. Za finansiranje kampanje za vanredne parlamentarne izbore u martu 2014. iz budžetske rezerve bila su izdvojena 802 miliona dinara (tada se za kampanju po zakonu izdvajalo 0,1 odsto rashoda republičkog budžeta koji su finansirani javnim prihodima). Za izbore 2012. ti troškovi bili su oko 890 miliona dinara. Oko 70 odsto ovih sredstava potroši se na izborni marketing. A to je ono zbog čega mediji (posebno televizije) i marketinške agencije vole izbore.

Premijer Aleksandar Vučić prekjuče je izjavio da su vanredni republički izbori moguća opcija i da ne bi predstavljali dodatni trošak jer će građani svakako ići na izbore u pokrajini i na lokalu. Ipak, kako zaključuje i Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija, dodatnih troškova će biti, a oni neće biti zanemarljivi. Pored već navedenog vanrednog izdvajanja za troškove kampanje, treba da se izdvoje sredstva i za kontrolu koju obavlja Agencija za borbu protiv korupcije, kao i za štampanje glasačkih listića za republičke izbore. Najveća ušteda u slučaju zajedničkih izbora jeste na dnevnicama članova biračkih odbora, nabavci sprejova i lampi i nešto na zakupu prostorija za biračka mesta (tamo gde mora da se plati zakup).

Za štampanje listića i rad biračkih odbora na izborima 2014. bilo je opredeljeno oko milijardu dinara, a odštampan je 6.801.161 listić i bilo je otvoreno nešto manje od 8.300 biračkih mesta. Na svakom postoji birački odbor u koji učesnici izbora imaju pravo da delegiraju po dva predstavnika (člana i zamenika člana). Ako, dakle, svaki politički subjekt delegira po dve osobe na 8.000 biračkih mesta (a nekada ih bude i 8.500), to je 16.000 ljudi po jednoj izbornoj listi. A u Srbiji obično na svakim izborima bude bar petnaestak izbornih lista…

„Stranke koje su na vlasti na raznim nivoima mogle bi da utiču na smanjenje troškova i tako što ne bi predlagale svoje predstavnike u proširene sastave izbornih komisija (pošto ih već imaju u stalnom sastavu). Dnevnice se regulišu odlukama Republičke izborne komisije i do sada nije bilo dupliranja kada se istovremeno održavaju različiti izbori, to jest štedelo se”, ističe Nenadić, koji ukazuje da postoje i indirektni troškovi izbora, kao što je, recimo, „vanredno” asfaltiranje puteva ili zastoji u redovnim poslovima zbog usredsređenosti na promotivne aktivnosti.

On se, međutim, slaže sa ocenom da bi, u tom smislu, državni aparat i pokrajinske i lokalne vlasti svakako bili angažovani u punom obimu i da se održavaju samo pokrajinski i lokalni izbori. Ali, napominje, ono što ide partijama iz lokalnih i pokrajinskih izvora znatno je skromnije nego ono što dobijaju iz državne kase.

„Da se održavaju samo pokrajinski i lokalni izbori, partijama bi bilo na raspolaganju možda čak i 10 puta manje novca iz javnih izvora za vođenje kampanje. I to je vrlo bitna razlika sa stanovišta vođenja kampanje. Iz republičkog budžeta će biti upumpano mnogo više novca za vođenje ove kampanje nego što bi bilo bez republičkih izbora, što će kampanju učiniti skupljom u promotivnom delu – u delu koji se odnosi na zvanično reklamiranje”, ukazuje Nenadić.

(Biljana Baković, Politika)

Priključite se diskusiji o izborima.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar