U trendu

U avgustu Zavodu za unapredjenje obrazovanja dostavljeno 20 rukopisa udžbenika za …

Zavod za unapredjenje obrazovanja i vaspitanja nije imao uslove, da u skladu sa Zakonom o udžbenicima, pregleda neke rukopise na bugarskom jeziku jer na Listi ocenjivača nije bilo nikog za taj jezik, ali se ovih dana očekuje razrešenje te situacije, izjavio je direktor tog zavoda Zlatko Grušanović.

On je za portal Gradski biro (gradskibiro.rs) rekao da je u toku avgusta Zavod dobio 20 rukopisa udžbenika za nacionalne manjine, 11 na bosanskom i devet na bugarskom jeziku.

„Svi rukopisi na bosanskom jeziku ušli su u proceduru pregleda (formirane su radne grupe)… Što se tiče rukopisa drugih manjina tu nije bilo problema, osim što Zavod nije imao uslove da u skladu sa Zakonom o udžbenicima,pregleda neke rukopise na bugarskom jeziku, jer na Listi ocenjivača nije bilo nijedno lice za taj jezik. Ovih dana se očekuje razrešenje takve situacije od strane Ministarstva prosvete jer je završen drugi javni poziv za popunu Liste ocenjivača“, kazao je on.

Grušanović je naveo da su u skladu sa memorandumom koji je potpisan 2016. godine sa savetima nacionalnih manjina, stvoreni uslovi da se poveća broj udžbenika namenjenih učenicima koji nastavu pohadjaju na svom maternjem jeziku ili koji pohadjaju nastavu na srpskom jeziku ali su im potrebni udžbenici za predmete koji izražavaju specifičnosti njihove manjine – svet oko nas, priroda i društvo, istorija, muzička kultura, likovna kultura.

„Saveti su unapred definisali koji udžbenici su im najpotrebniji jer situacija nije svuda ista (npr. najmanje nedostaje udžbenika na madjarskom jeziku, a najviše na bugarskom). Svima je pružena mogućnost, u skladu sa Zakonom o udžbenicima da koriste prevode odobrenih udžbenika, udžbenike iz matice zemlje ili autorske udžbenike na njihovom jeziku“, dodao je Grušanović.

Na pitanje da prokomentariše to što je od 14 udžbenika na bosanskom jeziku, koliko je bilo predvidjeno, odobrenje dobio samo jedan, Grušanović je objasnio da je reč o udžbenicima na bosanskom jeziku za osnovnu školu koji su dostavljeni Zavodu u toku avgusta i septembra 2016.

„Svi su bili autorski i u skladu sa mogućnošću koju pruža Plan udžbenika bili su objedinjeni po razredima. Tako da je za svaki razred, pod jedim delovodnim brojem, Zavod dobio dva ili tri ruko“pisa za različite predmete. Na primer za peti razred objedinjeni materijal sadržao je rukopis za istoriju, muzičku kulturu i likovnu kulturu. Pregled dostavljenih rukopisa radjen je u skladu sa Zakonom o udžbenicima i pratećim pravilnicima. Komisije koje su na tome radile, ukoliko su dale negativno mišljenje, detaljno su obrazložile nedostatke po Standardima kvaliteta udžbenika“, naveo je on.

Grušanović je dodao da je činjenica da je samo jedan rukopis odobren, ali da postoji još rukopisa koji su dobili pozitivno mišljenje unutar objedinjenog materijala.

„S obzirom da su dostavljeni zajednički nisu prošli u dalju procedura jer je bilo potrebno da svi rukopisi dobiju pozitivno mišljenje da bi objedinjeni materijal bio odobren. Treba imati u vidu da u proseku od 100 odsto udžbenika koji se pregledaju u toku jedne godine oko 50 odsto njih ne dobije pozitivno mišljenje. Posmatrano po nekim predmetima taj procenat je i niži (od 100 odsto udžbenika za hemiju ili prirodu i društvo samo 20 odsto dobije pozitivno mišljenje)“, kazao je Grušanović.

Direktor Zavoda je kazao da je ta situacija izazvala nezadovoljstvo Saveta bošnjačke nacionalne manjine i da je zbog toga bilo nekoliko sastanaka u Ministarstvu prosvete.

„Nedostaci rukopisa bili su različiti, ali najviše je bilo govora oko nekoliko spornih stvari kao što su upotreba reči bosančica kao jezik, bosanska crkva, Sandžak, neki praznici. Postoje i rukopisi koji su dobili negativno stručno mišljenje jer ne odgovaraju planu i programu, uzrastu učnika, nisu metodički dobro postavljeni, imaju materijalne greške“, naveo je on.

Po dobijanju obrazloženja zašto ne ispunjavaju Standarde kvaliteta autori rukopisa su imali pravo da ih isprave i ponovo proslede Zavodu i to nezavisno od rokova koji su Zakonom definisani jer to omogućava memorandum.

Medjutim, do Zavoda nisu došli ispravljeni rukopisi iz nama nepoznatog razloga. Mnogi rukopisi bili bi odobreni da su dostavljeni na ponovni pregled sa promenama uradjenim u skladu sa primedbama, kazao je Grušanović.

On je ponovio da svi udžbenici u Zavodu imaju istu proceduru i svi moraju posedovati kvalitet prema standardima i programima koji su postavljeni. Ukoliko neki udžbenik nije dobio saglasnost, to je pre svega zato što nije ispunio standard, ali i kao takav uvek ima vremena da ispravi nedostatke koji su se pojavili i prijavi se naredni put.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.