U trendu

U Srbiji četiri televizijska emitera prati 62,35 odsto publike

Medju najvećim rizicima po medijski pluralizam u Srbiji su rizik od koncentracije publike i politički uticaj na medije, pokazuju danas predstavljeni rezultati istraživanja koje su sproveli nemački ogranak Reportera bez granica i Balkanska istraživačka mreža (BIRN).

Koncentracija publike prisutna je kada je reč o televizijskoj i radijskoj publici, ali i kada su u pitanju štampani i online mediji.

Prema istraživanju, 62,35 odsto publike koncentrisano je oko Radio-televizije Srbije, čije programe uz Radio-televiziju Vojvodine prati 23,17 odsto publike, kanale Pink medija grupe prati 16,44 odsto gradjana, Antena grupe u čijem sastavu su TV Prva i B92, prati 15,27 odsto i televiziju Hepi prati sedam odsto publike.

Istraživanje pokazuje i da je 63,27 odsto publike u štampanim medijima koncentrisano na četiri medijske kuće i to Ringier Axel Springer koji je izmedju ostalog izdavač dnevnih listova „Blic“ i „Alo“, oko koje se koncentriše 25,48 odsto publike, potom sledi Adrija medija grupa koja izmedju ostalog izdaje dnevni list „Kurir“ sa 13,08 odsto, Insajder tim koji izdaje list „Informer“ sa 12,74 i kompanija Novosti koja, izmedju ostalog, izdaje list „Večernje novosti“ sa 11,25 odsto.

Direktorka BIRN Srbija Dragana Žarković Obradović ocenila je da je u Srbiji primetan rastući uticaj tabloida i da je primetno „njihovo cvetanje bez ekonomskih osnova“.

Programska koordinatorka BIRN-a Tanja Maksić ocenila je da istraživanje pokazuje veliki raskorak izmedju nacionalnih i lokalnih medija.

„Nacionalni mediji dobijajaj veći deo javnog prostora i novac, dok lokalni mediji ostaju neregulisani, nedovoljno finansirani i skloni nezakonitim praksama, netransparentnom vlasništvu i poslovima uopšte“, rekla je Tanja Maksić.

Koordinatorka Reportera bez granica Nafisa Hasanova ocenila je da je istraživanje pomoglo da se otkriju slabosti medijskog sektora u Srbiji koji je ekonomski iscrpljen i samim tim podložan političkom uticaju.

Član tima koji je radio na stvaranju baze podataka o medijima u Srbiji, u kojoj je 48 medijskih kuća, Vladimir Kostić rekao je da kada je reč o transparentnosti vlasništva u medijima zanimljivo da „Blic“ ima potpuno transparentno vlasništvo, dok kod listova sa dugom tradicijom poput „Večernjih novosti“ i „Politike“, gde postoji formalni vlasnik, ni zaposleni u tim kućama ne znaju ko je vlasnik.

On je dodao i da je kada je reč o finansiranju medija iz budžeta, ne postoje jasni podaci koliko sredstava se izdvaja.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.