U trendu

AFP: EU podeljena u stavu napada zapadnih zemalja na Siriju

Vazdušni napadi snaga SAD, Velike Britanije i Francuske proteklog vikenda u Siriji ne nailaze na jedinstven stav Evropske unije čije pojedine članice žele oživljavanje dijaloga s Rusijom, a o tome će danas razgovarati ministri za evropska pitanja EU u Luksemburgu.

„Bez Rusije je nemoguće rešiti sukob (u Siriji)“, rekao je šef nemačke diplomatije Hajko Mas po dolasku u Luksemburg i dodao da je neophodno „izbeći eskalaciju“ sukoba u Siriji.

Belgijski ministar spoljnih poslova Didije Rejnders ocenio je da treba „krenuti putem političkog dijaloga sa Sirijom, Rusijom i Iranom, zemalja koje podržavaju vlasti predsednika Bašara el Asada.

Diplomatski izvori rekli su da bi na sastanku u Luksemburgu ministri trebalo da izraze „razumevanje“ prema napadima zapadnih zemalja sprovedenih posle optužbe da su Asadove snage koristile hemijsko oružje u napadu u Dumi, poslednjem pobunjeničkom uporištu kod Damaska.

Rejders je rekao da je cilj napada da se pokaže da se „ne može preći crvena linija“, dok je ministar Litvanije Linas Antanas Linkevicius rekao da „mirno rešavanje krize ponekad zahteva odlučnu akciju“.

Sve zemlje članice EU su jedinstvene u stavu da je upotreba hemijskog oružja neprihvatljiva i da takav čin ne sme da ostane nekažnjen.

Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednosti Federika Mogerini saopštila je u subotu posle napada da počinioci ratnih zločina treba da odgovaraju ali nije opravdala napade zapadnih zemlaa.

„To ne iznenadjuje“, rekli su evropski diplomatski izvori i dodali da postoji podeljenost unutar EU, s jedne su Francuska i Velika Britanija dok su ostale članice neutralne, a medju tim neutralnim neke zemlje strahuju od reakcije ruskog predsednika Vladimira Putina.

Isti izvori su dodali da EU treba da ostane ujedinjena i da se izbegne da svaka članica EU vodi „autonomnu politiku“ prema Moskvi.

EU je pored toga podeljena i o pitanju afere bivšeg dvostrukog agenta Sergeja Skripalja i njegove ćerke Julije u Velikoj Britaniji.

Posle odluke britanskih vlasti da proteraju ruske diplomate, optužujući Rusiju da je odgovorna za to trovanje, tu meru proterivanja je sprovelo 19 zemalja. Neke zemlje su samo pozvale ambasadore na konsultacije dok Austrija, Kipar i Grčka nisu preduzele ništa po tom pitanju.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.