AP: Bajden u prvom razgovoru s Putinom vršio pritisak zbog Navaljnog, hakovanja, Avganistana
Novi predsednik SAD DÅŸozef Bajden je danas prvi put razgovarao s predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, izrazivÅ¡i zabrinutost zbog hapÅ¡enja opozicionara Alekseja Navaljnog, a ukazao je i na umeÅ¡anost Rusije u kampanju sajber Å¡pijunaÅŸe i pogibije ameriÄkih vojnika u Avganistanu.
Po izjavama zvaniÄnika Bele kuÄe, Bajden je pokuÅ¡ao da „naglo zaustavi toplu retoriku“ svog prethodnika Donalda Trampa prema Putinu. Ali, novi predsednik je takoÄe nastojao da ostavi mesta za diplomatiju, rekavÅ¡i ruskom lideru da bi njhove drÅŸave trebalo da finaliziraju petogodiÅ¡nje produÅŸenje sporazuma o kontroli nuklearnog naoruÅŸanja Novi START pre no Å¡to istekne poÄetkom sledecÌeg meseca.
Za razliku od svog prethodnika, Bajden nije pokazivao nadu u „resetovanje“ odnosa s Rusijom, vecÌ je nagovestio da ÅŸeli da pokuÅ¡a da reÅ¡e razlike, a ne da nuÅŸno poboljÅ¡aju odnose.
Po zvaniÄnicima, Moskva je proÅ¡le nedelje zatraÅŸila razgovor, Bajden se sloÅŸio, ali je hteo da se prvo pripremi njegov tim i da on razgovara sa evropskim saveznicima, ukljuÄujucÌi lidere Velike Britanije, Francuske i NemaÄke. Pre razgovora s Putinom, Bajden je danas razgovarao i s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, obecÌavaÅ¡i posvecÌenost Sjedinjenih DrÅŸava tom savezu.
Bajden je rekao Putinu da njegova administracija razmatra upade u kompjurerski sistem i navode da je Rusija nudila novac talibanima koji ubijaju ameriÄke vojnike u Avganistanu. Bajden je rekao da su Sjedinjene DrÅŸave spremne da se odbrane i da cÌe preduzeti mere koje bi mogle da ukljuÄuju i dalje sankcije, kako bi se osiguralo da Moskva ne deluje nekaÅŸnjeno, kaÅŸu zvaniÄnici administracije.
Bajdenov tim je vecÌ snaÅŸno reagovao na suzbijanje demonstracija za oslobadjanje Navaljnog, odrÅŸanih u viÅ¡e od 100 ruskih gradova tokom vikenda, kada je uhapÅ¡eno viÅ¡e od 3.700 ljudi, ukljuÄujucÌi 1.400 u Moskvi.
Tramp je dugo bio „zaljubljen“ u Putina i traÅŸio je njegovu podrÅ¡ku, Äesto izraÅŸavajuÄi sumnju u tvrdnje da je bilo ruskog meÅ¡anja u ameriÄke predsedniÄke izbore 2016. godine. TakoÄe je umanjivao uÄeÅ¡cÌe Rusije u hakovanju federalnih vladinih agencija proÅ¡le godine i navode da je Rusija ponudila novac talibanima.
Uprkos tom pomirljivom pristupu, Trampova administracija je postavila oÅ¡tru liniju prema Moskvi, namecÌucÌi sankcije ruskoj drÅŸavi, kompanijama i poslovnim ljudima zbog Ukrajine, isporuke energenata i napada na neistomiÅ¡ljenike.
Bajden je razgovoru s Putinom naglo odustao od Trampove linije izjavivÅ¡i da zna da je Rusija pokuÅ¡ala da se umeÅ¡a i u izbore 2016. i 2020. godine. Ali, naglasio je potrebu za produÅŸenjem sporazuma Novi START, poslednjeg preostalog ameriÄko-ruskog ugovora o kontroli naoruÅŸanja, koji istiÄe poÄetkom februara. AmeriÄki zvaniÄnici oÄekuju postizanje dogovora o produÅŸenju koji bi obezbedio transparentnost nuklearnog arsenala svake drÅŸave.
Bajden je u ponedeljak rekao novinarima da se nada da bi SAD i Rusija mogle da saraÄuju u oblastima u kojima obe drÅŸave vide korist.
„Smatram da i jedni i drugi moÅŸemo delovati u obostranom interesu, svako u svom, u vezi s Novim START-om i uz to jasno staviti do znanja Rusiji da smo veoma zabrinuti zbog njenog ponaÅ¡anja, bilo da se radi o Navaljnom, bilo da je reÄ o ‘Solar Vindsu’ (sluÄaju hakovanja) ili o izveÅ¡tajima o nagradjivanju za glave Amerikanaca u Avganistanu“, rekao je Bajden.
Bajdenov pristup naiÅ¡ao je na odobravanje nekih bivÅ¡ih ameriÄkih diplomata koji su imali posla sa Rusijom i oÄekuju da vide politiku prema Rusiji koju Äe utvrditi Bajdenov tim, ukljuÄujucÌi savetnika za drÅŸavnu bezbednost DÅŸejka Salivena i kandidatkinju za „mesto broj tri“ u Stejt departmentu, Viktoriju Nuland, ocrtavaju konture ruske politike.
Nuland koja je u drugom mandatu predsednika Baraka Obame drÅŸala u Stejt departmentu portfelj Evrope, Putin i njegovi pomocÌnici su osudjivali posebno zbog podrÅ¡ke prozapadnim politiÄarima u Ukrajini. Govori se da ona i Saliven imaju isti stav o tome kako postupati s Moskvom: Ävrsto o ljudskim pravima i namerama Rusije u IstoÄnoj i Srednjoj Evropi, a istovremeno drÅŸecÌi otvoreni kanal za Kremlj o drugim pitanjima.
Ali njihov poÄetak je sloÅŸen, kako kaÅŸu, posebno s obzirom na Putinovo iskustvo u odnosima s Trampom koji je Äesto podrivao stav „jastrebova“ sopstvene administracije prema Rusiji time Å¡to je privatno pokuÅ¡avao da se dopadne ruskom lideru. Tramp je takoÄe Äesto bio loÅ¡e pripremljen za razgovore sa stranim liderima, ignorisao upozorenja svog osoblja, ograniÄavajucÌi broj onih koji su mogli da sluÅ¡aju te razgovore i, posebno posle razgovora s Putinom, govorecÌi vrlo malo svojim pomocÌnicima o Äemu su razgovarali.
„TeÅ¡ko je, ali je izvodljivo“, rekao je Daniel Frid, ameriÄki ambasador u Poljskoj i pomocÌnik drÅŸavnog sekretara za evropske poslove u administraciji DÅŸordÅŸa V. BuÅ¡a. „MoracÌe da shvate u hodu, ali vaÅŸno je bez oklevanja nastaviti s novim START-om gurati u vezi s hapÅ¡enjem Navaljnog i drugim pitanjima“.
„Moraju da uÄine i jedno i drugo, i da ne dozvole da im Putin kaÅŸe da necÌe prihvatiti novi START ukoliko ne odustanog od Navaljnog, „SolarVindsa“ ili Avganistana“, rekao je Frid koji je sada Älan Atlantskog saveta. „Morate da se gura i ne moÅŸe se dozvoliti Putinu da postavlja uslove“.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.