EU odložila otvaranje poglavlja sa Srbijom

Evropska unija otvorila je novo poglavlje u pregovorima o članstvu s Ankarom, a otvaranje poglavlja 23 sa Srbijom je odloženo pošto o tome nije postignuta saglasnost ni na današnjem sastanku radne grupe Saveta ministara EU za Zapadni Balkan, rekli su novinarima izvori u Savetu ministara EU.

Novo poglavlje u pregovorima s Turskom  otvoreno je u sklopu sporazuma o sprečavanju ilegalne imigracije. To je 16. otvoreno poglavlje i tiče se budžetskih i finansijskih odredbi.

Otvaranje ključnog poglavlja 23 o vladavini prava u pregovorima EU sa Srbijom je pomereno možda za juli ili septembar prevashodno zbog otpora Hrvatske koja traži da Srbija povuče regionalnu nadležnost srpskog suda za ratne zločine, obezbedi automatski broj poslanika za hrvatsku manjinu u srpskom parlamentu i u punoj meri uspostavi nedovoljnu, kako to smatra Zagreb, saradnju s Haškim sudom.

Sve ostale članice EU smatraju da je Srbija ispunila sve uslove za otvaranje poglavlja 23. i 24. koja obuhvataju vladavinu prava i temeljne slobode, ali i Velika Britanija nije prenela svoj stav za utvrdjivanje zajedničke pregovaračke pozicije EU iz tehničkih razloga, budući da posle referenduma o nezavisnosti u Britaniji sad radi vlada u ostavci.

Hrvatski premijer u ostavci Tihomir Orešković je u utorak u Briselu izjavio da se stav Hrvatske oko otvaranja pregovora EU sa Srbijom u poglavlju 23 nije promenio, uz tvrdnju da to što Hrvatska traži, traže i druge članice EU.

Zvaničnici u Savetu ministara EU su objasnili da su praktično sve ostale članice EU predočile Zagrebu da ta za Hrvatsku navodno sporna pitanja ne spadaju u „pravnu tekovinu“ Unije, što je temelj za pregovore o članstvu, već da to treba rešavati odvojeno bilateralno.

Orešković je precizirao da je reč o tri uslova koji se odnose na nadležnost za sudjenja za ratne zločine, pitanje zaštite manjina i saradnju s Haškim sudom.

Holandsko predsedništvo EU je nameravalo do kraja svog mandata koji završava 30. juna u ponoć otvori pregovore sa Srbijom u poglavljima 23 i 24, ali se ispostavilo da nema saglasnosti oko zajedničkog stava EU za poglavlje 23 – Pravosudje i temeljna prava.

Zvaničnici u Briselu su prethodno naveli da je za ostale partnere u EU problem i to što je u Hrvatskoj pala vlada pa sad ostaje pitanje kakav bi stav mogla o svemu imati buduća hrvatska vlada, dok se na umu ima i „otopljavanje“ u odnosima srpskog premijera i hrvatske predsednice, ali to se zasad nije odrazilo na hrvatske zahteve i uslove za otvaranje poglavlja sa Srbijom.

Pored ranijih zahteva oko pitanja manjina i naročito osporavanja regionalne nadležnosti srpskog suda za ratne zločine, hrvatski predstavnici u EU sad potežu i pitanje odštete žrtvama u ratnim sukobima ’90-ih godina, s tvrdnjom da je za to odgovorna Srbija.

Rumunija i Bugarska takodje stavljaju izvesne više okvirne primedbe vezane za prava manjina u Srbiji, rekli su funkcioneri Saveta ministara EU.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.