U trendu

EU: Tenzije i nepoverenje obeležile izveštajni period

BRISEL/PODGORICA – U godišnjem Izveštaju o napretku Crne Gore na evropskom putu navodi se da su „tenzije i nepoverenje među političkim akterima obeležili izveštajni period koji se odnosi na političke kriterijume“.

U Izveštaju u koji je Radio-televizija Crne Gore (RTCG) imala uvid, navodi se da je duboka polarizacija između nove vladajuće većine i opozicije trajala tokom 2020. godine i pojačala se u postizbornom periodu.

„Uzavreli odnosi i nepoverenje podstakli su česte eskalacije i dodatno pogoršali političke podele, uključujući i unutar vladajucrtcg.

Ističe se da su neslaganja između izvršne i zakonodavne vlasti usporila reformski rad.

Ostaje, konstatuje se, da se obezbedi verodostojan, nezavisan i efikasan institucionalni odgovor na tzv. „aferu koverta“.

Vladajuća većina je, dodaje se, često inicirala ili donosila zakone po ubrzanoj proceduri, bez neophodnih javnih konsultacija i bez odgovarajućeg uzimanja u obzir uslova za pristupanje EU.

Navodi se da je sastav sadašnjeg parlamenta „bez presedana“ u istoriji Crne Gore.

„Parlament do sada nije mogao osigurati potrebnu 2/3 većinu za važna imenovanja sudija, pa su ključne funkcije pravosudnog sistema i dalje popunjene na osnovu vršilaca dužnosti“, piše takođe u Izveštaju.

Navodi se i da se Crna Gora i dalje umereno spremna za primenu pravnih tekovina EU i evropskih standarda u oblasti pravosuđa i osnovnih prava i uopšteno je postigla ograničen napredak, sa ograničenim rezultatima u pogledu odgovornosti.

Međutim, ističe se da nije postignut napredak u oblasti pravosuđa, a implementacija ključnih pravosudnih reformi stagnira.

Konstatuje se da kapaciteti za rešavanje krijumčarenja duvana i pranja novca još nisu na očekivanom nivou.

Crna Gora, dodaje se, još mora da reši neke sistemske nedostatke u svom sistemu krivičnog pravosuđa, uključujući i način na koji se predmeti organizovanog kriminala rešavaju na sudovima.

Ostvaren je, kažu, ograničen napredak u oblasti slobode izražavanja.

Izveštaj o naprteku konstatuje da je bilo nekih novih pomaka u istrazi o ubistvu istraživačkog novinara 2018. godine, ali ostaje da se osigura potpuno i efikasno sudsko praćenje ovog slučaja i drugih važnih starih slučajeva.

Potrebni su, ističu, odatni napori da se ograniče efekti dezinformacija i internetskog uznemiravanja i govora mržnje, uz osiguranje da takve mere ne ograničavaju nesrazmerno slobodu izražavanja.

„Medijska scena je i dalje visoko polarizovana, često obeležena politički pristrasnim i neuravnoteženim izveštavanjem, uključujući veliko učešće stranih medija iz regiona, što je bilo posebno zapaženo tokom izbornih perioda. Mehanizmi samoregulacije su i dalje slabi“, ocenjeno je u dokumentu.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar