Fajnenšel tajms: Pustite Baltik, Rusija vam ote Balkan
Rusija aktivno koristi svoje kulturne veze sa pravoslavnim narodima Balkana, dok se uticaj EU na region, naprotiv, smanjuje zbog topljenja perspektive proÅ¡irenja EU, piÅ¡e âFajnenÅ¡el tajmsâ.
U EU i NATO-u pokuÅ¡avaju da odgonetnu sa koje strane cÌe sticÌi naredni izazov od Rusije. MeÄutim, po miÅ¡ljenju novinara âFajnenÅ¡el tajmsaâ, oni treba da se brinu ne za baltiÄke zemlje, vecÌ za JugoistoÄnu Evropu â Balkan.
Nakon 1990-ih godina koje su obeleÅŸili ratovi na Balkanu, doÅ¡lo je do stabilizacije zahvaljujucÌi dva faktora: svoju ulogu su odigrala moÅŸda i daleka, ali perspektivna integracija sa EU, Å¡to je na kraju pomoglo da se objedini narod bivÅ¡e Jugoslavije kao Å¡to se to desilo sa Francuskom i NemaÄkom.
Sada, u pozadini ekonomske krize, talasa izbeglica, âbregzitaâ i rasta nacionalizma u Evropi novo proÅ¡irenje EU teÅ¡ko da se moÅŸe predvideti, dok Donalda Tramp izgleda uopÅ¡te nije zainteresovan za zemlje na margini Evrope, piÅ¡e list. Ta Äinjenica otvara Rusiji mogucÌnost da pruÅŸi otpor Å¡irenju uticaja EU i SAD i pokuÅ¡a da izmeni saveze, pa Äak i granice.
Prema reÄima autora Älanka, kakvi god previranja da se deÅ¡avaju na Balkanu, ruka Moskve cÌe biti negde okolo. On tvrdi da pokuÅ¡aj oktobarskog drÅŸavnog udara u Crnoj Gori koji su prvo pripisivali srpskim nacionalistima, a ustvari je bila organizovana uz podrÅ¡ku ruskih specijalnih sluÅŸbi kako bi se zasmetalo da zemlja uÄe u NATO. Voz koji je krenuo prema Kosovu sa natpisom âKosovo je Srbijaâ takoÄe je bio proizveden u Rusiji. Osim toga, Rusija podrÅŸava nacionalistiÄki raspoloÅŸenog predsednika republike Srpske koji poziva na nezavisnost od Bosne i Hercegovine, a podrÅŸava i razliÄitu od EU stranu u krizi u Makedoniji.
Kako bi se pruÅŸio otpor Rusiji u regionu i ne dozvoli se prisustvo ruske vojske, SAD i EU treba da se bore za simpatije stanovnika Balkana. Bez obzira na sopstvene poglede, savetnike i Äinovnike Donald Tramp, postoji verovatnocÌa da cÌe SAD ostati zainteresovane za razvoj Evrope.
Uostalom, Äak i ako je perspektiva ulaska Balkana u EU maglovita, Evropa poseduje poluge uticaja na tu situaciju. Ko izvor pomocÌi, investicije i trgovinske odnose EU znaÄajno prevazilazi Rusiji. Bez obzira na kulturne veze sa Rusijom, migracioni talas sa Balkana ide praktiÄno Äitav u Evropu.
MeÄutim, prostih obecÌanja i malih investicija od Evrope bicÌe malo da se ispravi situacija. EU treba da se bavi ovim regionom mnogo viÅ¡e, smatra autor Älanka. Potrebno je paÅŸljivo pratiti razvoj situacije, boriti se protiv ruske propagande, a evropski lideri treba stalno da posecÌuju region, kako bi pokazali da uzimaju ozbiljno Balkan i njihove probleme.
âPre svega, za to je potrebna politiÄka volja. Bez toga najproblematiÄniji ugao Evrope moÅŸe se survati u svoju tamnu proÅ¡lost, Å¡to moÅŸe imati opasne posledice za Äitav kontinentâ, zakljuÄuje âFajnenÅ¡el tajmsâ.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.