Geofizičar objasnio zašto je došlo do razornog zemljotresa

ZAGREB – Docent dr Josip Stipčević sa Geofizičkog odseka zagrebačkog Prirodno matematičkog fakulteta, potanko je objasnio kako je došlo do katastrofalnog zemljotresa sa epicentrom kraj Petrinje.

„Dok sa strepnjom gledamo napore spasilaca u Petrinji i okolini pokušaću da objasnim ponešto o zemljotresima koji su se dogodili na tom području“, navodi Stipčević objašnjavajući kako se jučerašnji zemljotres dogodio na rasedu koji se otprilike pruža u smeru severozapad-jugoistok i prolazi Pokupljem u blizini Petrinje i Gline.

„Ovaj rased je granični rased između dva vrlo različita tektonska bloka, Dinarida i Panonskog bazena. Stoga se može reći da se preko ovog raseda kompenzuju različita naprezanja i pomaci u tim blokovima“, dodao je Stipčević, piše „Slobodna Dalmacija“.

Glavni uzrok današnjih i jucerašnjih zemljotresa nalazi se daleko od same lokacije zemljotresa, tačnije na području Jadrana.

Područje Jadrana je naime mala tektonska ploča koja je nekad bila deo velike Africke ploče od koje se odvojila pre više miliona godina. Ova „naša“ mala ploča naziva se Adrija i njeno kretanje te međudelovanje sa Evropom uzrok je zemljotresa u Hrvatskoj, Italiji, Bosni i Hercegovinim, Sloveniji i svim okolnim područjima, ukazuje naučnik u objavi na Fejsbuku.

On objašnjava kako je uticaj ove interakcije najvidljiviji u područjima uz obalu Jadrana gde planinski lanci jasno ističu granice Adrije u odnosu na druge tektonske ploče.

„Takođe, najjači zemljotresi događaju se upravo na područjima u blizini dodira različitih ploča, ali taj uticaj nije ograničen samo na te uske zone već se delimično prenosi i na širi region“, istakao je on i dodao da ako se pobliže pogleda rasedni sastav na kojem se jučerašnji zemljotres dogodio, vidi se da je pomak rasednih krila kod ovog zemljotresa bio lateralni tj. pomak je bio horizontalan.

„Ovakav mehanizam zemljotresa vrlo je neobičan za područje Hrvatske gde većina zemljotresa zbog pritiska Adrije ima kompresijski režim u kojem se jedno krilo raseda podiže po drugom“, detaljno objašnjava Stipčević komentarišući kako prve procene govore da se zemljotres dogodio na rasedu koji se pruža severozapad-jugoistok te da je dužina puknuća raseda oko 25 kilometara, preneo je „Jutarnji list“.

Ovakav potresni mehanizam te pružanje raseda upućuju da je došlo do pomaka severnog dela raseda prema istoku.

Poslednji jak zemljotres na ovom području dogodio se 1909. godine kad je Pokuplje zatresao razoran potres jačine 5.8 stepeni po Rihterovoj skali.

„Nakon tog događaja, kad se oslobodila elastička energija zaključana u stenskoj masi oko raseda, započeo je novi ciklus naprezanja rasednih ploča usled delovanja tektonskih sila. Od tada pa do današnjih zemljotresa tektonske sile naprezale su stene na tom području dok nije došlo do granice pucanja i sloma koji je uzrokovao katastrofalni zemljotres na području Gline i Petrinje“, rekao je dr Stipčević.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.