U trendu

Guamski domoroci pozivaju na mir

Starosedelačko stanovništvo ostrva Guam je pozvalo na mir usled pretnji severnokorejskog raketnog napada.

Neki pripadnici naroda Čamoro su se okupili na mirovnom protestu ove nedelje i tako pokušali da svetu približe svoju borbu za očuvanje zemlje predaka, potvrde svoja prava domorodačkog naroda i zatraže neki oblik samouprave.

Neke žene su nosile tradicionalne cvetne vence a muškarci nakit.

„Ovo je poziv na solidarnost ne samo sa narodom Čamoro nego sa svim ljudima na svetu jer mir na Guamu znači mir u svetu“, rekla je Monaeka Flores, umetnica i pomoćnica poslanika.

Oko trećina stanovništva te američke teritorije se izjašnjava kao deo naroda Čamoro, plemena za koje se veruje da je na Guam stiglo iz Indonezije i Filipina pre oko 3.500 do 4.000 godina. To se smatra jednom od prvih svetskih pomorskih migracija.

Od tada su preživeli španske doseljenike, krvave bitke Drugog svetskog rata i sve veće američko vojno prisustvo na ostrvu. Jedan ekspert za Guam kaže da bi bilo „katastrofalno i tragično da se rečima ne može opisati“ za domorodačku kulturu ostrva ako bi se ono našlo na meti u eventualnom ratu SAD i Severne Koreje.

 „Ova ostrva su dom naroda Čamoro. Naše kosti su u ovoj zemlji“, rekao je profesor na univerzitetu Guam Majkl Ludžan Bavakva.

Čamoroi imaju svoje tradicije, koje uključuju navigaciju na otvorenom okeanu, prikazanu u Diznijevom animiranom filmu „Moana“, i rimokatoličko religijsko nasledje koje su doneli kolonisti i misionari. Španski uticaj je počeo po dolasku istraživača Fedinanda Magelana na ostrvo u 16. veku.

Glavni grad Guama Hagatna je skoro potpuno uništen tokom bitke SAD i Japana u Drugom svetskom ratu. Nakon rata nije učinjeno mogo na obnovi.

„Izbrisali ste istorijsku povezanost ovog naroda. Uništili ste vekove njegovog iskustva“, rekao je o toj bici istoričar Malija Toni Ramires.

Izgradnja vojnih baza posle rata je uništila još više istorijskih mesta a isto je učinio i razvoj turizma.

Ime Čamoro se odnosi na potomke prvih ljudi koji su naselili Guam i manja okolna Marijanska ostrva. SAD su kontrolu nad Guamom preuzele 1898, posle Špansko-američkog rata.

Ostrvom je do japanskog osvajanja 1941. upravljala američka mornarica, a posle rata su SAD postavile civilno rukovodstvo i 1950. dale državljanstvo stanovnicima Guama.

U današnje vreme, neki Čamoroi i drugi stanovnici Guama žele nezavisnost ostrva ili makar neku formu „slobodnog zajedništva“, kakvu imaju neka od susednih ostrva. To bi značilo da SAD imaju ekskluzivni vojni pristup ostrvima i njihovim vodama a zauzvrat bi stanovnici Guama imali pravo da žive i rade u SAD.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar