U trendu

HR MVEP o reagovanju Beograda, ali ne i o vojnom kampu

ZAGREB – Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova Hrvatske oglasilo se danas povodom reagovanja srpskih zvaničnika i medija na najavu zvaničnog Zagreba da na Kosovu i Metohiji postavi vojni kamp, ocenjujući ih „smesnim i apsurdnim „histeričnim špekulacijama“ usmerenim protiv te države koje, kako tvrde, aludiraju na drugačije vojne i slične aktivnosti.

U saopštenju se podseća da je šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman juče boravio na Kosovu i Metohiji, gde je posetio hrvatski kontigent u okviru Kfora, ali prećutkuje izjava ministra Grlić Radmana da je Hrvatska, kako je rekao, „odlučila da na Kosovu postavimo vojni kamp koji će doprineti stabilnosti“. MVEP pritom ide korak dalje i u saopštenju objavljenom na zvaničnoj stranici, tvrdi da se, kako navode, „ovim apsurdnim, neistinitima i netačnim insinuacijama pokušava skrenuti pažnja s jedne ozbiljnije stvari koja se juče dogodila“.

Srbija je, prema tvrdnjama hrvatskog MVEP-a reagovanjem na izjavu o vojnom kampu na Kosovu i Metohiji, navodno htela da skrene pažnju sa juče usvojene odluke o izmeni Statuta grada Subotice i uvođenju četvrtog, kako navode, tzv. bunjevačkog jezika, u službenu upotrebu.

Resor Grlić Radmana tvrdi i da je reč pre svega o političkoj manipulaciji i da „cela inicijativa“ u vezi sa priznavanjem bunjevačkog jezika navodno ima političku pozadinu, odnosno da joj je cilj navodno „razbijanje hrvatskog nacionalnog korpusa“ u Srbiji, što je, kako navode, „nastavak jedne politike koja je već dugo na delu“.

MVEP u saopštenju bavi i bilateralnim sporazumom Hrvatske i Srbije 2004. godine, kao i da Hrvati u Srbiji još uviek čekaju ispunjenje najvažnijih tačaka i dogovorenog reciprociteta, kao i da i Hrvati u Srbiji još uvek nemaju zagarantovana mesta ni na jednom niovu vlasti, da finansiranje hrvatskih institucija nije adekvatno rešeno, te tvrde da edavnih navodnih fizičkih pretnji „političkim predstavnicima hrvatske manjine bila je direktno dezavuisana u odgovoru Ministarstva spoljnih poslova Srbije na našu diplomatsku notu“.

„Istorija hrvatsko-srpskih odnosa je nesumnjivo bremenita i teška. Republika Hrvatska i njeni građani bili su žrtve brutalne velikosrpske agresije koja je uzrokovala brojne žrtve i neprocenjivu materijalnu i nematerijalnu štetu. Republika Hrvatska danas još uvek traži 1.869 nestalih osoba i sanira štetu uzrokovanu tom agresijom“, tvrdi se u saopštenju iz resora Grlić Radmana.

Dodaju da bi ta stranica istorije, kako kažu, možda i mogla biti okrenuta, ali do toga, navode, „nikako ne može doći bez rešavanja onih najvažnijih otvorenih pitanja“.

Umesto pojašnjenja izjave o postavljanju vojnog kampa na KiM, iz MVEP-a kažu da su posebno zabrinuti zbog nedavnih izjava o potrebi menjanja državnih granica i navodnih poziva na ujedinjenje svih Srba u jednu državu, a koji su, kako tvrde, prošli bez reakcije vlasti Srbije.

U saopštenju se dalje tvrdi da „upravo takva velikosrpska politika je tokom raspada bivše zajedničke države izazvala ratove s ogromnim ljudskim žrtvama i razaranjima“, a su stoga, kažu, obavezni da međunarodnoj javnosti i partnerima ukažu na navodnu ponovnu pojavu takvih političkih razmišljanja i težnji.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar