U trendu

Istraživanje: Profil tipičnog hrvatskog prevaranta

ZAGREB – Tipični hrvatski prevarant je muškarac sa dugim stažom u organizaciji koja je žrtva prevare, star je oko 50 godina i u više od dve trećine slučajeva ima i saučesnike, zaključak je prvog sveobuhvatnog istraživanja sprovedenog pod nazivom „Kako karedemo?“.

Istraživanje je sprovedeno od Udruženja ovlašćenih istražitelja prevara Hrvatska i lokalnog ogranka ACFE (Ašociation of Certified Fraud Examines), o vrstama i načinima prevara u hrvatskom privrednom okruženju.

Istraživanje je upućeno na adrese više od 3.500 ispitanika, detaljno ispituje 124 slučaja prevare u 16 različitih sektora privrede u poslednje dve godine.

Ukupna zabeležena šteta je veća od 165 miliona kuna (jedan evro vredi oko 7,5 kuna), a procenjuje se da je i do 13 posto ukupnih prihoda izgubljeno usled prevara.

Prosečni gubitak po oštećenoj organizaciji je oko 750.000 kuna, a tipična prevara traje osam meseci pre nego što bude otkrivena.

Protivapravno prisvajanje imovine je najčešći oblik prevare (52 posto slučajeva), potom mito i korupcija (31 posto), dok je treći i brzorastući oblik pevare sajber kriminal (22 posto).

Tri četvrtine prevara obuhvaćenih istraživanjem prijavljeno je u privatnom sektoru, dok ostatak otpada na državni i javni sektor.

Svega 22 posto prevara je otkriveno dojavom ili prijavom, a u odnosu na međunarodne iskustva, Hrvatska je ispod proseka u menadžerskim kontrolnim mehanizmima, piše zagrebački Jutarnji list.

Čak 13 posto svih prevara je otkriveno slučajno, polovina organizacija ne poseduje kontrolne mehanizme za otkrivanje prevara, a svega sedam odsto organizacija je u trenutku prevare imalo SOS telefon ili drugi formalni mehanizam prijavljivanja.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar