U trendu

Merkelova i Putin – kako do dijaloga?

Nemačka kancelarka Angela Merkel putuje danas u Rusiju gde će razgovarati sa Vladimirom Putinom o Ukrajini, Siriji i drugim temama koje operećuju nemačko-ruske odnose, ali postavlja se pitanje da li je on zainteresovan za razmenu mišljenja, piše Dojče vele.

„Nemačka je vodeća sila u Evropi i ona obezbeđuje da Evropa kao takva opstane. Prema ruskom tumačenju, takva Evropa slabi poziciju Rusije zbog čega ona uzvraća udarac“, rekao je Janis Sarts, direktor „NATO Strateškog komunikacijskog centra za izuzetnost za Frankfurter algemajne cajtung.

To je, kako je dodao još jedan od razloga zbog kojeg Nemačka ne želi da dozvoli da Rusija, nakon Krima, anektira još neke teritorije.

Angela Merkel se u Sočiju danas prvi put u poslednje dve godine na ruskom tlu sastaje s predsednikom Putinom. Merkelova i Putin razgovaraće o ratu u Siriji, konfliktu u Ukrajini, kao i planiranom samitu G20 u Hamburgu. Na dnevnom redu će se možda naći i ruski pokušaj uticaja na javno mnjenje u Nemačkoj.

Kancelarkina poruka trebalo bi da bude jasna, očekuje Gernot Erler, opunomoćenik nemačke vlade za Rusiju.

„Neprihvatljivo je mešanje u stvari druge zemlje na takav način – ilegalnim metodama kao što su prisluškivanje ili hakerski napadi. Mislim da je rusko rukovodstvo svesno šta bi značilo za nemačko-ruske odnose, ako bi takve metode preduzelo ili podržalo“, rekao je on.

Nemačka pridaje veliki značaj odnosima s Rusijom. Pred kancelarkin polazak u Rusiju, portparol nemačke vlade Štefen Zajbert rekao je da vlada teži tome da „uključi Rusiju u donošenje konstruktivnih rešenja“.

Da je to prioritet upravo u teškim vremenima, tvrdi i stručnjak za Rusiju Štefan Majster iz Nemačkog društva za spoljnu politiku (DGAP). On podseća da Angela Merkel nije jedina koja putuje u Rusiju.

„Ministar spoljnih poslova Zigmar Gabrijel već je boravio tamo, a planira da ode i predsednik Nemačke. Čini mi se da trenutno postoji inicijativa da se uspostave razgovori sa ruskom stranom“, kaže on.

Na ruskom dnevnom redu je, međutim, najviši cilj povećanje spoljnopolitičkog značaja zemlje. Rusija je od „slabog upravljača krizom“, postala „aktivni dizajner“ međunarodnih konflikata, smatra Sabine Fišer iz berlinske fondacije Nauka i politika (SWP).

To se, kaže, pokazuje, kako u Siriji, tako i u Ukrajini. Za nemačku vladu su „dve važne teme koje opterećuju odnose“, pre svega nezakonita aneksija Krima i destabilizacija na istoku Ukrajine, kaže portparol Štefen Zajbert.

Kako bi povećala uticaj u Evropi i demonstrirala međunarodnu moć, Moskva je svesno iskoristila krize ili čak izazvala sukobe, dodaje Sabine Fišer i ističe da se zbog toga EU nalazi pred velikim izazovima.

„Evropska unija ne može da se upusti u novu podelu Evrope koja bi bila po želji Rusije, bez podrivanja sopstvenih normi i vrednosti, kao i rizikovanja dalje nestabilnosti sa svojim susedima. Takođe, nezakonito i nehumano ponašanje Rusije u konfliktnim regionima, ne može se tolerisati“, kaže ona.

Za Nemačku i EU biće teško da se ponovo uključe u konstruktivan dijalog s Rusijom, navodi Fišerova i dodaje da bi Berlin i Brisel trebalo da se koncentrišu na to da se konfliktni menadžment vodi na lokalnom nivou, kao i da se humanitarnim aktivnostima ublaže patnje ljudi.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.