U trendu

Poglavlja 23 i 24 su kamen temeljac u pregovorima sa Srbijom

Poglavlja 23 i 24 koja se u ponedeljak 18. jula otvaraju u Briselu predstavljaju „kamene temeljce“ u pregovorima o članstvu Evropske unije sa Srbijom, stavili su do znanja izvori Saveta ministara EU koji očekuju dolazak srpskog premijera Aleksandra Vučića i ministara Ivice Dačića i Jadranke Joksimović.

Zvaničnici EU su novinarima rekli da će ova poglavlja, koja se tiču pravosudja i temeljnih prava, kao i pravde, sloboda i bezbednosti biti otvorena na medjuvladinoj konferenciji EU-Srbija, a delegaciju Unije će predvoditi Miroslav Lajčak, šef diplomatije Slovačke, predsedavajućeg EU.

Takodje će učestvovati evropski komesar za proširenje Johanes Han.

Slovačka je u program vodjenja poslova Unije tokom idućih šest meseci medju prioritete stavila nastavak politike ulaska u članstvo zemalja Zapadnog Balkana.

Ministar Lajčak je u Spoljnopolitičkom odboru Evropskog parlamenta naglasio da je „proširenje najefikasnije orudje za podsticanje reformi i nema razloga da se oslabi ta moć preobražaja“ u zemljama koje se pripremaju za članstvo u Uniji.

Poglavljima 23 i 24, koja se tiču vladavine prava, nezavisnosti pravosudja i bitke protiv korupcije i organizovanog kriminala, EU već od pregovora o članstvu s Crnom Gorom daje potpunu prednost i njihovo okončanje i primenu postavlja kao uslov za dovršetak svih ostalih poglavlja.

Zato su praktično sve članice Unije, a jedino se protivila Hrvatska, tražile da se ta poglavlja u pregovorima sa Beogradom otvore već u junu. Vlada u Zagrebu je, medjutim, to blokirala i tek na zasedanju šefova diplomatija EU krajem juna je ipak usaglašena pregovaračka pozicija svih 28 članica Unije za otvaranje pregovora o ovim ključnim poglavljima sa Srbijom.

Hrvatska vlada u ostavci je konačno prihvatila suštinske primedbe ostalih članica Unije, uključujući snažan pritisak Nemačke i Holandije, a to je da se u pregovaračke stavove i pregovore o poglavljima 23 i 24 nikako ne mogu naknadno uključivati teme koje su bilateralne i ne tiču se „pravne tekovine“ EU, evropskih propisa i zakona vezanih za vladavinu prava, pravosudje i temeljne slobode.

Tehnički šef hrvatske diplomatije Miro Kovač je juče ponovo izneo tvrdnju da su svi hrvatski zahtevi ugradjeni u pregovarački stav EU i naveo da Srbija neće moći da okonča pregovore s Unijom dok to ne bude ispunjeno.

Reč je, pre svega, o traženju Zagreba da Srbija promeni zakon o regionalnoj nadležnosti srpskog suda za ratne zločine, iako skoro istovetne zakone o univerzalnosti pravosudne nadležnosti za ratne zločine ima i jedanaest država EU.

Pregovaračka pozicija EU je donekle i ne bitno izmenjena da bi se zadovoljile i tražnje Zagreba i u tom dokumentu stoji da se od Srbije prevashodno očekuju opipljivi rezultati u reformi pravosudja, suzbijanju korupcije, zaštiti manjinskih prava i jačanju uloge ombudsmana i svih nezavisnih ustanova.

Medju merilima se ne pominju zahtevi Hrvatske da se menja nadležnost srpskog suda za ratne zločine, već se jedino navodi da „Srbija treba da saradjuje sa susedima u pravosudnim postupcima za ratne zločine, uz izbegavanje sukoba nadležnosti“, kao i da se u tome mora postupati na „nediskriminatorni način“.

Jedan hrvatski zahtev se ticao i odštete koju Zagreb traži od Srbije za žrtve ratnih zločina, a u pregovaračkom stavu EU se kaže da Beograd treba da predusretljivo saradjuje sa susednim državama u utvrdjivanju sudbine lica za koje se smatra da su stradala u ratnim sukobima.

Šef tima Srbije za vodjenje pregovora o pristupanju EU Tanja Miščević je uoči otvaranja poglavlja 23 i 24 izjavila da je za Srbiju na putu EU integracija neverovatno važna stvar to što, kao nikada do sada, ima snažnu podršku Nemačke.

I, kako je rekla, Nemačka će insistirati na kredibilitetu procesa što je važno za Srbiju, jer je sve što se radi važno zbog unutrašnjih reformi koje će zemlju dovesti do EU.

„Otvaranjem poglavlja dokazujemo kredibilitet, da se svi akcioni planovi, sve mere koju su predvidjene, sve aktivnosti koje je uradila država sa civilnim društvom ozbiljno sprovode. Da smo ozbiljni pokazao je i izveštaj naših kolega koje prate akcioni plan za poglavlje 23, koji je pokazao da je 80 odsto mera sprovedeno“, naglasila je Tanja Miščević.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.