U trendu

Putin: Rusija ne može da bude država ako nije suverena

MOSKVA – Rusija je bila i biće suverena nezavisna država – ili će biti takva ili je uopšte neće biti, poručio je danas ruski predsednik Vladimir Putin.

„Rusija ne može da bude država ako nije suverena. Neke zemlje to mogu, ali Rusija ne. To je aksiom“, istakao je Putin je u govoru u Federalnoj skupštini, koji je ovog puta trajao sat i 27 minuta, čime nije oborio rekord od sat i 55 minuta, prenose Ria Novosti.

Kako se navodi, govor predsednika Rusije najmanje je 33 puta prekidan aplauzima poslanika.

Putin je istakao i da Rusija nema nameru prva da razmešta rakete u Evropi, ali da će, ukoliko Amerika to učini, Rusija to shvatiti kao pretnju.

U tom slučaju Moskva će biti prinuđena da razmesti naoružanje kako bi mogla da gađa ne samo teritorije gde su razmešteni raketni sistemi, već i teritorije gde se nalaze centri za donošenje takvih odluka, kazao je Putin, prenosi Sputnjik.

Putin je rekao i da „antiruska politika ne odgovara interesima SAD“ i američkim partnerima predložio da proračunaju domet i briznu ruskih sistema naoružanja i tek na osnovu toga da donose odluke,

Bezbednost Rusije će biti osigurana, istkao je on.

Putin je dodao da je Rusija spremna za dijalog, ali da neće više da kuca na zatvorena vrata.

„Rusiju je potrebno očuvati kao civilizaciju koja je zasnovana na mnogovekovnim tradicijama i vrednostima. Potrebno je ujediniti se i svesno napraviti izbor u korist solidarnog razvoja Rusije“, kazao je Putin.

Govorio je i o izlasku SAD iz Sporazuma o raketama srednjeg i malog dometa rekavši da su od trenutka potpisivanja tog dokumenta do danas mnoge zemlje radile na razvoju takvog naoružanja, dok Vašington i Rusija to nisu.

Prema njegovim rečima, Amerika je trebalo tako i da kaže, a ne da izmišlja kojekakve razloge da istupi iz Sporazuma.

Obraćanje u Federalnoj skupštini Putin je završio rečima da će konsolidacija društva, ali i sigurnost u svoje mogućnosti biti glavni uslov za uspeh zemlje.

„Rusija će zasigurno osigurati sopstveni uspeh“, zaključio je Putin.

Ruska agencija Tas s navodi da je Putin najduži govor održao prošle godine, u trajanju od sat i 55 munita, a najkraće obraćanje od 48 minuta imao je 2004. i 2005. godine.

U proseku su Putinovi govori trajali po sat i 15 minuta, dok je Dmitrij Medvedev tokom godina kada je obavljao predsedničku funkciju prosečno govorio po sat i 20 minuta.

Putinovo prvo obraćanje parlamentu iz 2000. godine, po stupanju na dužnost predsednika Rusije, imalo je najmanji broj reči – 5.146, dok je njegov prošlogodišnji govor i po tome bio najobimniji i sastojao se od 11.428 reči.

Navodi se da predsednički govor obično prati oko 1.000 zvanica, među kojima su poslanici gornjeg i donjeg doma ruskog parlamenta, ministri, zvaničnici predsedničke administracije, Ustavnog i Vrhovnog suda, diplomate, novinari i drugi. Najmanje ih je bilo tokom prvog Putinovog govora – 980, a rekordnih 1.100 zvanica je zabeleležno 2013. godine.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.