Novo zaoĆĄtravanje: Kineski bombarderi naljutili Pentagon
Pentagon je danas kritkovao „nastavak militarizacije“ kineskih poloĆŸaja na ostrvima u spornom delu JuĆŸnog kineskog mora, gde je Kinesko ratno vazduhoplovstvo prvi put dovelo bombardere dugog dometa, Äime u njihov domet postavlja celu jugoistoÄnu Aziju.
List Äajna dejli javio je juÄe da je kinesko ratno vazduhoplovstvo sprovelo obuku uzletanja i sletanja s bombarderima H-6k u JuĆŸnom kineskom moru.
Kina ima viĆĄe sporova s svojim manjim susedima oko ostrva, koralnih grebena i laguna u tim vodama vaĆŸnim za globalnu trgovinu, bogatim ribom i potencijalnim naftnim i gasnim rezervama.
Kinesko ministarstvo odbrane je u petak saopĆĄtilo da je veĆŸba sprovedena na ostrvskom grebenu ali nije navela gde ili kada, dodajuÄi samo da je ona obavljena nedavno u oblasti juĆŸnog mora. U veĆŸbu je ukljuÄeno nekoliko aviona H-6K koji su poleteli iz vazduĆĄne baze i pravili simulirane napade na morske ciljeve pre sletanja, navelo je ministarstvo.
SAD koje nemaju nikakve teritorijalne preteznije, ali insistiraju na slobodi plovidbe i mirnom reĆĄenju sporova bez prisile ili pretnje silom kritikovale su taj kineski potez, prenosi agencija AP.
Portparol Pentagona mornariÄki pukovnik Kristofer Logan u imejl poruci za agenciju AP rekao je da SAD ostaju posveÄene „otvorenom i slobodnom indijsko-pacifiÄkom regionu“.
„Videli smo te iste izveĆĄtaje i nastavljena kineska militarizacija u spornim delovima JuĆŸnog kineskog mora samo sluĆŸi poveÄanju tenzija i destabilizaciji regiona“, rekao je on.
Azijska inicijativa za pomorsku transparetnnost, grupa sa sediĆĄtem u VaĆĄingtonu, ustanovila je da je veĆŸba sprovedena na ostrvu Vudi, najveÄoj kineskoj bazi na Parcelskim osrtrvima na koja prava takodje polaĆŸu Vijetnam i Tajvan.
Sa borbenim radijusom od gotovo 1.900 nautiÄkih milja (3.520 kilometara) bombarder H-6K mogao bi da sa ostrva Vudi ima celu jugoistoÄnu Aziju u svom dometu, navela je ta organizacija.
JuĆŸnije odatle u grupi ostrva Spratli Kina je izgradila sedam veĆĄtaÄkih ostrva i opremila ih pistama, hangarima radarima i raketnim stanicama, Äime je dalje ojaÄala svoje teritorijalne pretenzije u tom vodenom toku.
SAD i druge zemlje optuĆŸuju Peking da militarizuje tu oblast da bi Kina ojaÄala poziciju u sporu oko tih ostrva. VaĆĄington je rekao da se time krĆĄi obeÄanje predsednika Si Djinpinga bivĆĄem ameriÄkom predsedniku Baraku Obami da neÄe militarizovati tu oblast. Kina kaĆŸe da ima legitimno pravo da jaÄa odbranu na tim ostrvima.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.