Samit NATO u Varšavi o pretnjama sa juga, migracijskoj krizi i o Ukrajini
Samit NATO-a u Varšavi, danas, drugog i završnog dana, razmatraće pretnje sa juga, konkretno od Islamske države i terorizma, bezbednosne izazove koje sobom nosi migracijska kriza, dalju podršku Avganistanu i Ukrajini, a sa partnerskim zemljama medju kojima je i Srbija sačiniće bilans napretka u interoperabilnosti armija.
Od susreta s predsednikom i premijerom Avganistana zvaničnici 28 članica NATO i Crne
Gore koja je pozvana na samit iako još nije završena ratifikacija njenog članstva očekuje se odluka o produženju misije Odlučna podrška, potvrda obaveza saveznika da pomognu stabilizaciji bezbednosti u Avganistanu kao i odluka o finansijskoj podršci do 2020. godine.
NATO kao celina ne učestvuje u koaliciji protiv Islamske države, ali neke njene članice se u njoj na razne načine angažuje i NATO bi danas trebalo da stavi na raspolaganje za borbu protiv islamskih terorista na bliskom istoku avione AVAKS.
U okviru tih napora da se izbori s medjunarodnim terorizmo samit će razmotriti i dalje intenziviranje obuke oružanih snaga u Iraku, Jordanu, Tunisu i kako da doprinese uspostavljanju bezbednosti u Libiji.
Takva obećanja u ime SAD dao je u petak u Varšavi pred početak samita i američki predsednik Barak Obama.
Ministar odbrane Srbije Zoran Djordjević učestvovaće popodne na sastanku Platforme interoperabilnosti NATO-a i partnerskih zemalja na kome će biti razmotren napredak tih specifičnih programa od prethodnog samita NATO 2014. godine u Velsu.
Samit završava sastankom o Ukrajini kome prisustvuje i predsednik Ukrajine Petro Porošenko.
Sa tog sastanka očekuje se deklarativne podrška Ukrajini i njenoj teritorijalnoj celovitosti i suverenitetu, osuda ruske aneksije Krima, a takodje i produbljivanje vojne podrške i pomoći preko obuke ukrajinskih vojnika, ali ne za rat protiv Rusije ili protiv separatista u Donbasu, već za dugoročno jačanje kapaciteta i sposobnosti odbrane ukrajinske vojske.
Prvi dan samita preko 2.100 delagata u 65 delegacija iz 54 zemlje, 28 članica i partnerskih kao i Evropske unije, Ujedinjenih nacija i Svetske banke posvećen je odlukama o jačanju istočnog krila zapadnog vojnog saveza ka granicama sa Rusijom.
Uz odluku o razmeštanju četiri multinacionalna bataljona od po 1.000 vojnika u Estoniji, Letoniji, Litvaniji i Poljskoj pod komandom Velike Britanije, Kanade, Nemačke i SAD, jačanju multinacionalne brigade u Rumuniji, samit NATO-a preuzeo je pod svoju komanduod SAD elemente antiraketnog štita – američke brodove u Šapniji, radar u Turskoj i rakete presretače protiv balističkih raketa u Rumuniji.
Samit NATO-a posebno je naglasio da ta pojačanja koja služe kao signal da odvrate svaki
napad jer bi agresija na jednu članicu značio direktni napad na snage NATO i celu Alijansu
moraju da budu u ravnoteži sa dijalogom sa Rusijom koju Zapad nikako ne sme da izoluje.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.