U trendu

ล est Putinovih kontramera Americi

Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon o kontrasankcijama protiv Sjedinjenih Ameriฤkih Drลพava i njenih saveznika. Mere se mogu primeniti na drลพave i organizacije pod njihovom jurisdikcijom, kao i na zvaniฤnike i graฤ‘ane.

โ€žCilj tog federalnog zakona je zaลกtita interesa iย bezbednosti Ruske Federacije, njenog suvereniteta iย teritorijalnog integriteta, prava iย sloboda graฤ‘ana od neprijateljskih akcija SAD iย drugih stranih drลพavaโ€œ, navodi se uย dokumentu.

Dokument koji je Putin potpisao obuhvata ลกest kontramera umesto prvobitnih ลกesnaest. Te mere, izmeฤ‘u ostalog, obuhvataju prekidanje iliย obustavljanje meฤ‘unarodne saradnje izmeฤ‘u Rusije i njenih pravnih lica sa neprijateljskim zemljama, zabranu iliย ograniฤenja uvoza proizvoda iย sirovina, kao iย u pruลพanju usluga, uฤeลกcฬu uย privatizaciji drลพavne iliย opลกtinske imovine iย dr.

U zakonu nisu navedene konkretne oblasti robe, industrije iย usluga. Navodi se samo to daย kontrasankcije necฬe odnositi naย ลพivotno neophodnu robu, kao ลกto su, naย primer, lekovi, ako se njihovi pandani neย proizvode naย teritoriji Rusije.

Dokument neย sadrลพi taฤku oย mogucฬnosti uvoฤ‘enja ograniฤenja zaย ruske kompanije ako stranci poseduju manje od 25 odsto kapitala, koja je pominjana ranije.

Politikolog Aleksej Martinov smatra da cฬe potpisivanje tog zakona prisiliti Zapad daย se ponaลกa opreznije uย politici sankcija.

โ€žSankcije Zapada protiv Rusije, kao ลกto vidimo, dobijaju karakter nove protekcionistiฤke politike uย interesu svojih proizvoฤ‘aฤa. Zbog toga Rusija odgovara kontramerama. Zakon omogucฬava vlastima daย brzo reaguju naย odreฤ‘ene neprijateljske akcije protiv nas, neย samo naย one koje dolaze od SAD, vecฬ iย na one izย zemalja koje se pridruลพuju politici sankcija, bezย obzira daย li to ฤine podย pritiskom iliย iz ubeฤ‘enja. Naลกi inostrani partneri su svesni trenutnih promena uย ruskom zakonodavstvu i, oฤigledno, da cฬe sada razmisliti tri puta pre nego ลกto neลกto uฤine. Bicฬe obazriviji uย antiruskoj politici iย dobro cฬe razmisliti oย tome kako im se to moลพe vratiti iย ลกta joลก mogu izgubitiโ€œ, smatra Martinov.

Prema njegovim reฤima, ruski zakon oย kontramerama naย sankcije izazvacฬe diskusiju naย Zapadu, aย Evropljani su konaฤno poฤeli daย shvataju kakvu im je ลกtetu nanela ameriฤka politika.

โ€žล taviลกe, takva diskusija vecฬ uzima maha uย Evropi. Nakon ลกto je ameriฤki predsednik Donalad Tramp otvoreno zapoฤeo trgovinsko-ekonomski rat sa EU tamo su poฤeli daย sleลพu ramenima. Zato ลกto su uฤestvovali uย tom antiruskom divljanju uย okviru tzv. evroatlantske solidarnosti izgubili su ogroman novac iย ogromno rusko trลพiลกteย โ€” ลกteta se procenjuje naย desetine milijardi evra, aย u stvari sve je to instrument ekonomskog, trgovinskog rata. To jest, kada su Amerikanci direktno njima zavukli ruku u dลพep, uย Evropi su naglo progledali. Zbog toga se diskusije naย tu temu aktivno vodeย โ€” oni mogu daย izgube joลก viลกe, ako nastave daย na ovaj naฤin deluju protiv Rusijeโ€œ, naglasio je politikolog.

Kontrasankcije necฬe imati toliko uticaja naย SAD koliko naย Evropu, sย obzirom daย robna razmena izmeฤ‘u SAD iย Rusije nije velika, aย Amerika nije zavisna od ruskih resursa. Problem Amerikancima mogao bi daย stvori prekid saradnje uย kosmiฤkoj sferi, ali nema nagoveลกtaja daย Rusija planira daย preduzme takve mere protiv SAD.

Analitiฤari ocenjuju daย rat sankcijama vecฬ ozbiljno utiฤe naย Evropu iย da cฬe se posledice osetiti joลก jaฤe, ako se takva politika nastavi. To cฬe, kako ocenjuju, najviลกe uticati naย ekonomiju onih evropskih zemalja koje su veliki ruski partneri, kao ลกto su, recimo, Nemaฤka iย Holandija.

Ipak, mnogi eksperti veruju daย Rusija joลก necฬe uvoditi konkretna ograniฤenja, ali daย na ovaj naฤin prosto zadrลพava pravo naย takve mere. One su sraฤunate naย to daย zaลกtite domacฬe proizvoฤ‘aฤe. Ako se nastavi sa pritiskom naย Rusiju, ona cฬe imati instrument kojim moลพe daย odgovori.

U Evropi postoje ลกiroki krugovi koji su zainteresovani zaย saradnju sa Moskvom. To su ljudi izย poslovnih krugova, koji ลพele daย razvijaju ekonomske veze sa Rusijom, ali iย mnogi evropski politiฤari pozivaju naย zbliลพavanje sa Moskvom.

Vaลกington je 6. aprila uveo nove sankcije Rusiji zbog โ€žnapora zaย globalnu destabilizacijuโ€œ. Na spisku sankcija nalaze se viลกi vladini zvaniฤnici iย zakonodavci, kao iย vlasnici krupnih preduzecฬa iย privatna iย drลพavna preduzecฬa pod njihovom kontrolom.

(Sputnjik)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.