ล est Putinovih kontramera Americi
Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon o kontrasankcijama protiv Sjedinjenih Ameriฤkih Drลพava i njenih saveznika. Mere se mogu primeniti na drลพave i organizacije pod njihovom jurisdikcijom, kao i na zvaniฤnike i graฤane.
โCilj tog federalnog zakona je zaลกtita interesa iย bezbednosti Ruske Federacije, njenog suvereniteta iย teritorijalnog integriteta, prava iย sloboda graฤana od neprijateljskih akcija SAD iย drugih stranih drลพavaโ, navodi se uย dokumentu.
Dokument koji je Putin potpisao obuhvata ลกest kontramera umesto prvobitnih ลกesnaest. Te mere, izmeฤu ostalog, obuhvataju prekidanje iliย obustavljanje meฤunarodne saradnje izmeฤu Rusije i njenih pravnih lica sa neprijateljskim zemljama, zabranu iliย ograniฤenja uvoza proizvoda iย sirovina, kao iย u pruลพanju usluga, uฤeลกcฬu uย privatizaciji drลพavne iliย opลกtinske imovine iย dr.
U zakonu nisu navedene konkretne oblasti robe, industrije iย usluga. Navodi se samo to daย kontrasankcije necฬe odnositi naย ลพivotno neophodnu robu, kao ลกto su, naย primer, lekovi, ako se njihovi pandani neย proizvode naย teritoriji Rusije.
Dokument neย sadrลพi taฤku oย mogucฬnosti uvoฤenja ograniฤenja zaย ruske kompanije ako stranci poseduju manje od 25 odsto kapitala, koja je pominjana ranije.
Politikolog Aleksej Martinov smatra da cฬe potpisivanje tog zakona prisiliti Zapad daย se ponaลกa opreznije uย politici sankcija.
โSankcije Zapada protiv Rusije, kao ลกto vidimo, dobijaju karakter nove protekcionistiฤke politike uย interesu svojih proizvoฤaฤa. Zbog toga Rusija odgovara kontramerama. Zakon omogucฬava vlastima daย brzo reaguju naย odreฤene neprijateljske akcije protiv nas, neย samo naย one koje dolaze od SAD, vecฬ iย na one izย zemalja koje se pridruลพuju politici sankcija, bezย obzira daย li to ฤine podย pritiskom iliย iz ubeฤenja. Naลกi inostrani partneri su svesni trenutnih promena uย ruskom zakonodavstvu i, oฤigledno, da cฬe sada razmisliti tri puta pre nego ลกto neลกto uฤine. Bicฬe obazriviji uย antiruskoj politici iย dobro cฬe razmisliti oย tome kako im se to moลพe vratiti iย ลกta joลก mogu izgubitiโ, smatra Martinov.
Prema njegovim reฤima, ruski zakon oย kontramerama naย sankcije izazvacฬe diskusiju naย Zapadu, aย Evropljani su konaฤno poฤeli daย shvataju kakvu im je ลกtetu nanela ameriฤka politika.
โล taviลกe, takva diskusija vecฬ uzima maha uย Evropi. Nakon ลกto je ameriฤki predsednik Donalad Tramp otvoreno zapoฤeo trgovinsko-ekonomski rat sa EU tamo su poฤeli daย sleลพu ramenima. Zato ลกto su uฤestvovali uย tom antiruskom divljanju uย okviru tzv. evroatlantske solidarnosti izgubili su ogroman novac iย ogromno rusko trลพiลกteย โ ลกteta se procenjuje naย desetine milijardi evra, aย u stvari sve je to instrument ekonomskog, trgovinskog rata. To jest, kada su Amerikanci direktno njima zavukli ruku u dลพep, uย Evropi su naglo progledali. Zbog toga se diskusije naย tu temu aktivno vodeย โ oni mogu daย izgube joลก viลกe, ako nastave daย na ovaj naฤin deluju protiv Rusijeโ, naglasio je politikolog.
Kontrasankcije necฬe imati toliko uticaja naย SAD koliko naย Evropu, sย obzirom daย robna razmena izmeฤu SAD iย Rusije nije velika, aย Amerika nije zavisna od ruskih resursa. Problem Amerikancima mogao bi daย stvori prekid saradnje uย kosmiฤkoj sferi, ali nema nagoveลกtaja daย Rusija planira daย preduzme takve mere protiv SAD.
Analitiฤari ocenjuju daย rat sankcijama vecฬ ozbiljno utiฤe naย Evropu iย da cฬe se posledice osetiti joลก jaฤe, ako se takva politika nastavi. To cฬe, kako ocenjuju, najviลกe uticati naย ekonomiju onih evropskih zemalja koje su veliki ruski partneri, kao ลกto su, recimo, Nemaฤka iย Holandija.
Ipak, mnogi eksperti veruju daย Rusija joลก necฬe uvoditi konkretna ograniฤenja, ali daย na ovaj naฤin prosto zadrลพava pravo naย takve mere. One su sraฤunate naย to daย zaลกtite domacฬe proizvoฤaฤe. Ako se nastavi sa pritiskom naย Rusiju, ona cฬe imati instrument kojim moลพe daย odgovori.
U Evropi postoje ลกiroki krugovi koji su zainteresovani zaย saradnju sa Moskvom. To su ljudi izย poslovnih krugova, koji ลพele daย razvijaju ekonomske veze sa Rusijom, ali iย mnogi evropski politiฤari pozivaju naย zbliลพavanje sa Moskvom.
Vaลกington je 6. aprila uveo nove sankcije Rusiji zbog โnapora zaย globalnu destabilizacijuโ. Na spisku sankcija nalaze se viลกi vladini zvaniฤnici iย zakonodavci, kao iย vlasnici krupnih preduzecฬa iย privatna iย drลพavna preduzecฬa pod njihovom kontrolom.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.