U trendu

Turska odbija povlačenje trupa s Kipra, pregovori o ujedinjenju neizvesni

Turska je u četvrtak odbacila bilo kakvo povlačenje svoje vojske s Kipra, što je jedno od glavnih pitanja nove runda pregovora u Švajcarska o ponovnom ujedinjenju tog ostrva podeljenog tuskom okupacijom više od 40 godina, a više od pola veka i „Zelenom linijom“ razdvajanja dveju nacionalnih zajednica, koju su postavile UN.

Medjunarodno priznata Republika Kipar, gde je većina kiparskih Grka, podeljen je turskom vojnom okupacijom njene severne trećine gde živi turska nacionalna manjina, i gde je proglašena Turska Republika Severni Kipar (TNRC) koju priznaje samo Ankara.

Turska je na okupiranom severu stacionirala 35.000 vojnika, s porodicama, kao i mnogobrojne koloniste, dok Nikozija, uz podršku Atine, zahteva da se trupe potpuno povuku.

Diplomatski izvor je rekao za AFP u Švajcarskoj da bi Turska bila spremna da za 80 odsto smanji svoje vojno prisustvo na Kipru.

Ali, portparol turskog Ministarstva spoljnih poslova oštro je to demantovao saopštenjem objavljenim u četvrtak: „Izveštaji da će naša zemlja da povuče svoje trupe sa ostrva, kao deo plana od četiri koraka, kao i navedeni procenti, lažni su“.

„Nula vojnika, nula garancija – za nas to ne može biti polazna tačka sastanka“, rekao je kasnije turski ministar inostranih poslova Mevlut Čavušoglu.

„Ne možemo prihvatiti takvu stvar“, rekao je on novinarima u alpskom odmaralištu Krans-Montani, gde se vode pregovori.

On je pozvao pozvao Atinu i Nikoziju da se „probude iz tog sna, da ga se odreknu.“

Runda razgovora održanih u januaru u Švajcarskoj je postigla određeni napredak, ali je ipak u celini završena neuspehom.

Posle pauze od pet meseci, pregovori su pod visokim pokroviteljstvom UN nastavljeni u sredu u proširenom sastavu. Predsedniku Kipra Nikosu Anastasijadisu i lideru kiparskih Turaka i „predsedniku TRNC“ Mustafi Akinčiju su se pridružili ministri spoljnih poslova i drugi predstavnici Turske, Grčke i Velike Britanije koje su države-garanti nezavisnosti Kipra iz 1960. godine.

Ministar Čavušoglu je rekao da su to „konačni pregovori“ i da je „neophodno“ dovesti ih do kraja.

„Nećemo beskonačno pregovarati na ovaj način“, rekao je on. Ako ovo ne uspe, biće potreban drugačiji „format“ pregovora, rekao je Čavušoglu.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar