U Evropi svakih Ε‘est minuta neko pogine na putevima
U Evropi, savkih 6 minuta neko pogine na putevima β 230 osoba svakog dana, 83.000 ljudi svake godine, saopΕ‘tila je danas Svetska zdravstvena organizacija povodom Svetskog dana secΜanja na ΕΎrtve saobracΜajnih nesreΔa koji se obeleΕΎava svake treΔe nedelje u novembru.
SaobraΔajne nesreΔe su vodeΔi uzrok smrtnosti kod dece i mladih od 5-14 godina i drugi uzrok smrtnosti za mlade od 15-29 godina, podaci su Svetske zdravstvene organizacije.
Kako istuΔu, poginuli u saobraΔajnim nesreΔama su samo vrh ledenog brega imajuΔi u vidu milione povredjenih sa posledicama koje utiΔu na kvalitet ΕΎivota.
U saopΕ‘tenju se navodi, da saobraΔajne nesreΔe nisu „nesreΔe“ koje se definiΕ‘u kao nasumiΔan nepredvidljiv i dogadjaj koji nije moguΔe spreΔiti, veΔ su dogadjaji koji imaju svoje faktore rizika i determinante i samim tim se mogu prevenirati.
Jedan ili viΕ‘e glavnih faktora rizika su vezani za ponaΕ‘anje β brzina, alkohol, nekoriΕ‘Δenje kaciga, pojasa, deΔjih sediΕ‘ta i povezani su sa polovinom smrtnih sluΔajeva u saobraΔaju, dodaje se u saopΕ‘tenju.
Iz Svetske zdravstvene organizacije navode da je ljuduski ΕΎivot prioritet, a da ljudi prave greΕ‘ke koje rezultiraju preteranom ili neodgovarajucΜom brzinom, nenoΕ‘enjem pojasa ili motorne kacige, odgovaranjem na telefonski poziv ili e-poΕ‘tu tokom voΕΎnje ili sedanjem za volan nakon konzumiranja alkohola.
„KljuΔ za postizanje sigurnih puteva je sveobuhvatna legislativa o bezbednosti na putevima i njena stroga primena. Bez policijske primene, zakonodavstvo je samo parΔe papira. Infrastruktura na putevima je krucijalna za razvoj zemlje i jaΔanje ekonomije, ali moΕΎe doprineti reΕ‘avanju problema sigurnosti na putevima“, navode iz Svetske zdravstvene organizacije.
Prema podacima za 2017. godinu, koje je prikupila Agencija za bezbednost saobraΔaja Srbije, u 2017. godini dogodilo se 525 saobraΔajnih nezgoda sa 579 poginulih lica, kao i 14.321 nezgoda u kojima su 3,504 osobe zadobile teΕ‘ke, a 17.773 lake telesne povrede.
U poredjenju sa 2016. godinom, broj nesreΔa sa poginulim licima je smanjen za 4,7 odsto u 2017. godini, dok su ostale vrste nesreΔa poveΔane za 0,7-2,8 odsto.
Broj poginulih se takodje smanjio u 2017. godini i to za 4,6 odsto, dok se broj teΕ‘kih telesnih povreda poveΔao za 4,2 odsto, a lakih za 2,9 odsto.
NajveΔi broj, skoro polovina svih poginulih u 2017. godini (253 osobe) su vozaΔi motrnih vozila, zatim slede peΕ‘aci (141) i putnici (134 osobe). VozaΔi bicikala Δine 8 odsto svih stradalih u 2017. godini (48 osoba koje su stradale u saobraΔaju).
Medju poginulima najviΕ‘e je onih u starosnim grupama 65+ godina ΕΎivota (165 osoba), a zatim slede grupe 31 β 44 godine (105 osoba), 15 β 30 godina (103 osobe) i 44 β 54 godine (97 osoba). Kada su u pitanju povrede, situacija je drugaΔija, sa viΕ‘e mladih uΔesnika u saobraΔaju starosti 15 β 30 godina (6,746 osoba) i 31 β 44 godine ΕΎivota (5,537 osoba).
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.