U svetu se godiĆĄnje baci hrana vredna 940 mlrd dolara
Oko jedne treÄine od ukupne koliÄine hrane u svetu se pokvari ili baci dok se transportuje sa mesta na kom je proizvedena do mesta gde se konzumira, a Äija je vrednost do 940 milijardi dolara godiĆĄnje na globalnom nivou, procenjuje Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO).
Novi globalni standard za merenje gubitka i bacanja hrane pomoÄi Äe zemljama i kompanijama da pojaÄaju napore za efikasnije skladiĆĄtenje, transport i konzumiranje  hrane, saopĆĄtili su danas kreatori ovog standarda, prenosi „Tomson  Rojters fondacija“.
Standard je prvi set meÄunarodnih propisa i obaveza poslovnih subjekata, vlada i drugih organizacija da izveĆĄtavaju o merenju i upravljanju gubicima i bacanjem hrane u cilju smanjenja te pojave, naveli su autori standarda.
Ovi napori treba da rezultiraju usmeravanjem viƥka hrane ka oko 800 miliona potrhranjenih ljudi ƥirom sveta, i smanjenjem emisije ƥtetnih gasova koja nastaje iz  ostataka nepojedene hrane, a koja u ukupnim klimatskim promenama doprinosi sa oko 8,0 odsto.
„Jednostavno nema razloga da se toliko hrane gubi i baca“, kaĆŸe Endrju Stir, predsednik Svetskog instituta za resurse, koji je rukovodio izradom standarda.
„Sada imamo moÄan novi alat koji Äe pomoÄi vladama i kompanijama da uĆĄtede novac, zaĆĄtite resurse, i obezbede da veÄi broj ljudi dobije hranu koja im je potrebna“, naveo je Stir u saopĆĄtenju.
Äesto kompanije, drĆŸave ili gradovi nemaju dovoljno informacija o tome koliko, zaĆĄto i gde je uklonjena hrana iz lanca snabdevanja. TakoÄe definicije gubitka hrane i prehrambenog otpada variraju, zbog Äega je teĆĄko vrĆĄiti poreÄenja, navodi se u dokumentu o novom standardu.
Paskal Greverat, potpredsednik Nestlea za odrĆŸivost ĆŸivotne okoline, istiÄe da je taj  prehrambeni div testirao standard za merenje gubitka sveĆŸeg mleka u svom lancu snabdevanja u Pakistanu, gde nabavlja mleko od preko 100.000 poljoprivrednika.
ZahvaljujuÄi cisternama-hladnjaÄama u selima i rashladnim sistemima koji se koriste tokom transporta, utvrÄeno je da rastur iznosi samo 1,4 odsto, pokazao je novi meÄunarodni standard, dok je nacionalni prosek u toj zemlji iznad 15 odsto.
U zemljama s niskim prihodima, veÄi problem predstavlja gubitak hrane, jer je njeno  kvarenje prisutno veÄ na poÄetku vrednosnog lanca – tokom ĆŸetve ili skladiĆĄtenja, zatim tokom transporta i prerade. MeÄutim, to ĆĄto prodavnice i potroĆĄaci u bogatijim zemljama bacaju hranu u smeÄe – joĆĄ je gore.
Zagovornici standarda, koji je pokrenut na Forumu Globalni Zeleni Rast (Global Green Growth Forum) u Kopenhagenu, nadaju se da Äe vlade usvojiti praksu merenja rastura i bacanja hrane u skladu sa novim ciljevima odrĆŸivog razvoja.
Oni se takoÄe zalaĆŸu za to da se bacanje hrane prepolovi do 2030. godine, kao i da se do tog datuma smanji i rastur namirnica, piĆĄe „Tomson Rojters fondacija“.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.